DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 62 <-- 62 --> PDF |
No te iste tablice smo primijenili i na šume Gorskog Kotara, pa smo ustanovila da je tamo postotak prirasta vrijednosti veći, a u šumama Slavonije iznosi oko 5% (3, 4, 6). Kovačević je ustanovio 1972. godine (2) da Šumsko gospodarstvo u Gospiću godišnje troši oko 380,000.000 st. dinara za biološku reprodukciju šuma, a trebalo bi trošiti oko 1,160.000.000 st. dinara. Znači da tome Gospodarstvu godišnje nedostaje oko 780,000.000 starih dinara da reproducira posječenu drvnu masu. Za to, a u vezi s tim, Kovačević kaže: »Na temelju navedenih podataka i uz pretpostavku da su induktivne cijene proizvodnje drva na panju objektivne, Šumsko gospodarstvo Gospić ne može imati ni status šumske-privredne organizacije, ni šumsko- privrednog područja« (2). Mi se pak ustručavamo donositi bilo kakve zaključke zato što bi oni, na temelju iznesenih podataka, morali biti još oštriji. Međutim ipak smatramo da bi se u Lici morale poduzeti hitne, mjere kojima bi se spriječilo njezino pretvaranje u golu, pustu i hladnu visoravan. Kada bi šira društvena zajednica mogla naći odgovarajuća rješenja za Liku kao nerazvijeno područje, onda bi nam bilo lako predložiti slijedeće: 1. da se na sadašnjoj pretežnoj površini očuvanih ili ekonomskih šuma Like vrše samo sanitarne sječe, odnosno da se te šume puste najmanje 20 slijedećih godina da se »odmore«; 2. da se kapaciteti drvne industrije Like svedu samo u okvire moguće alimentacije iz tih pretežnih sanitarnih sječa, ukoliko bi bio sikup transport sirovine iz drugih područja ili regija; 3. da se povise cijene sortimentima eksploatacije Šuma i da se uvedu vrijednosne klase četinarskoj oblovini na temelju srednjih promjera trupaca; 4. da se Šumsko gospodarstvo u Gospiću organizira i preorijentira za proizvodnju vrijednih šumskih sastojina na ogoljelim površinama i u degradiranim šumama i šumama panjačama, a ne za proizvodnju drvne mase za industrijsku preradu drva, osim onog dijela što se treba i mora sjeći iz uzgojnih i zaštitnih razloga; 5. da se eventualni višak razdne snage stimulira za proizvodnju mesa, mlijeka i vune, te za razvoj turizma i lova; 6. i na kraju da se sve navedeno prethodno podvrgne ozbiljnim znanstvenim istraživanjima timskog karaktera iz kojih bi rezultirale predložene mjere. LITERATURA 1. Cestar D., Kovačević Z. i dr.: Tipološke značajke šuma na području Šumskog gospodarstva Gospić. Poglavlje »Proizvodne mogućnosti«. Šumarski institut Jastrebarsko. Zagreb, 1975. 2. Kovačevi ć Z.: Šumsko gospodarstvo Gospić u uvjetima sadašnje i optimalne otvorenosti šuma (Magistarski rad) Zagreb, 1976. 3. P 1 a v š i ć M., G o 1 u b o v i ć U.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenata kod jele. Šumarski list 9—10/1963. 4. Plavši ć M., Golubovi ć U.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenata eksploatacije šuma u čistim i mješovitim bukovim sastojinama Gorskog kotara. Šumarski list 11—12/1967. |