DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 6 <-- 6 --> PDF |
i planinama2 ili nedovoljno homogeni podaei iz različitih ili prekratkih razdoblja motrenja. Takvo se stanje popravilo iza drugoga svjetskog rata obnovom opservatorija Bjelašnica i osnutkom stanica Kredarica u masivu Triglava, na Ličkoj Plješivici (1560 m), Zavižan3 u sjevernom Velebitu, i na Titovu vrhu (2714 m) u Šar planini. Ovu posljednju smo, na žalost, već u ljetu godine 1959. našli napuštenu. U Hrvatskoj se primjerice osnutak visinske meteorološke stanice Vučjak odrazio u nizu publikacija, u kojim su osobitosti podneblja viših velebitskih predjela opisane s geografskog, meteorološkoJklimatološkog, ekološko-vegetacijskoga i drugih prirodoznanstvenih gledišta (ROGIĆ 1958, KIRIGIN 1959, MAKSIĆ 1959, SL1EPČEVIĆ 1959, KIRIGIN 1967; KIRIGIN, ŠINIK, BERTOVIĆ 1971; HORVAT, GLAVAC, ELLENBERG 1974; BERTOVIC 1973, 1975 i dr.). Na osnovi podataka iz novijega 16-godišnjeg razdoblja motrenja (1955 — 197U. godine), u nastavku su kratko opisane osnovne ekološko-vegetacijske i klimatske karakteristike okoliša meteroloških stanica Kredarica, Bjelašnica i Vučjak jer su reprezentativne za naša tri bitno različita klimatskozonska vegetacijska područja u najvišim predjelima alpsko-dinarskog masiva. OPĆENITE EKOLOŠKO-VEGETACIJSKE ZNAČAJKE OKOLIŠA METEOROLOŠKIH STANICA Usim zemljopisnog položaja, za podneblje i vegetaciju općenito su važne, a osobito u promatranom alpsko-dinarskom visokom gorju i sredogorju, također i mnogobrojne komponente makroreljefa i mikroreljefa, petrografske podloge, tla i antropozogenih čimbenika. Apstrahirajući važnost obličja terena s flornogenetskoga stajališta, faktori reljefa (veličina i smjer pružanja masiva, nadmorska visina, ekspozicija, mklmacija) preinačuju redovno, jače ili slabije, regionalne i lokalne klimatske, edafske i vegetacijske prilike. Intenzivnost tih promjena često jako ovisi o petrografskoj građi. U opisivanom području većinom su to vapnenci i dolomiti trijasa (Kredarica, Bjelašnica) ili jure (Vučjak). Fizikalna i kemijska svojstva tih stijena uvjetuju tamo opće poznate geomorfološke i ostale ekološko-vegetacijske karakteristike našeg Krša. Na tim se supstratima, u tamošnjim uvjetima, razvijaju — prema GRAČANINu (1951, 1962), ĆIRIĆu (1966), MARTINOVICu (1967), ŠKORIĆu (1977) i dr. — vrlo različiti tipovi tala, među kojima zauzimaju najznačajnije mjesto planinske crnice. Osim spomenutih faktora i različiti su aniropozoogeni utjecaji (krčenje, paljenje, 2) U našoj zemlji postojao je samo meteorološki opservatorij Bjelašnica, na kojem se neprekidno motrilo oko 46 godina, tj. od osnutka 1894. do 1941. godine. 3) U ovoj studiji dosljedno je upotrijebljen za glavnu meteorološku stanicu RHMZ-a Zaviža n naziv Vučjak , podno kojega se vrha ta stanica stvarno nalazi. To je učinjeno kako bi se izbjeglo zabune, jer se taj dva susjedna velebitska vrhunca nalaze u različitim vegetacijskim područjima. 100 |