DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 6     <-- 6 -->        PDF

i planinama2 ili nedovoljno homogeni podaei iz različitih ili prekratkih razdoblja
motrenja. Takvo se stanje popravilo iza drugoga svjetskog rata obnovom
opservatorija Bjelašnica i osnutkom stanica Kredarica u masivu Triglava,
na Ličkoj Plješivici (1560 m), Zavižan3 u sjevernom Velebitu, i na
Titovu vrhu (2714 m) u Šar planini. Ovu posljednju smo, na žalost, već u
ljetu godine 1959. našli napuštenu.


U Hrvatskoj se primjerice osnutak visinske meteorološke stanice Vučjak
odrazio u nizu publikacija, u kojim su osobitosti podneblja viših velebitskih
predjela opisane s geografskog, meteorološkoJklimatološkog, ekološko-vegetacijskoga
i drugih prirodoznanstvenih gledišta (ROGIĆ 1958, KIRIGIN 1959,
MAKSIĆ 1959, SL1EPČEVIĆ 1959, KIRIGIN 1967; KIRIGIN, ŠINIK, BERTOVIĆ
1971; HORVAT, GLAVAC, ELLENBERG 1974; BERTOVIC 1973, 1975


i dr.).


Na osnovi podataka iz novijega 16-godišnjeg razdoblja motrenja (1955


— 197U. godine), u nastavku su kratko opisane osnovne ekološko-vegetacijske
i klimatske karakteristike okoliša meteroloških stanica Kredarica, Bjelašnica
i Vučjak jer su reprezentativne za naša tri bitno različita klimatskozonska
vegetacijska područja u najvišim predjelima alpsko-dinarskog masiva.
OPĆENITE EKOLOŠKO-VEGETACIJSKE ZNAČAJKE
OKOLIŠA METEOROLOŠKIH STANICA


Usim zemljopisnog položaja, za podneblje i vegetaciju općenito su važne,
a osobito u promatranom alpsko-dinarskom visokom gorju i sredogorju,
također i mnogobrojne komponente makroreljefa i mikroreljefa, petrografske
podloge, tla i antropozogenih čimbenika.


Apstrahirajući važnost obličja terena s flornogenetskoga stajališta, faktori
reljefa (veličina i smjer pružanja masiva, nadmorska visina, ekspozicija,
mklmacija) preinačuju redovno, jače ili slabije, regionalne i lokalne klimatske,
edafske i vegetacijske prilike. Intenzivnost tih promjena često jako ovisi


o petrografskoj građi. U opisivanom području većinom su to vapnenci i
dolomiti trijasa (Kredarica, Bjelašnica) ili jure (Vučjak). Fizikalna i kemijska
svojstva tih stijena uvjetuju tamo opće poznate geomorfološke i ostale
ekološko-vegetacijske karakteristike našeg Krša. Na tim se supstratima,
u tamošnjim uvjetima, razvijaju — prema GRAČANINu (1951, 1962), ĆIRIĆu
(1966), MARTINOVICu (1967), ŠKORIĆu (1977) i dr. — vrlo različiti tipovi
tala, među kojima zauzimaju najznačajnije mjesto planinske crnice. Osim
spomenutih faktora i različiti su aniropozoogeni utjecaji (krčenje, paljenje,
2) U našoj zemlji postojao je samo meteorološki opservatorij Bjelašnica, na
kojem se neprekidno motrilo oko 46 godina, tj. od osnutka 1894. do 1941. godine.


3) U ovoj studiji dosljedno je upotrijebljen za glavnu meteorološku stanicu
RHMZ-a Zaviža n naziv Vučjak , podno kojega se vrha ta stanica stvarno
nalazi. To je učinjeno kako bi se izbjeglo zabune, jer se taj dva susjedna velebitska
vrhunca nalaze u različitim vegetacijskim područjima.


100