DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 59 <-- 59 --> PDF |
EKONOMSKE POSLJEDICE DEVASTACIJE LIČKIH ŠUMA Bilo bi dobro kada bi samo autora zaveli podaci koje navodimo da u naslovu ovoga referata» upotrijebi izraz »devastacija« (lat. devastare — pustošenje, haranje, uništavanje). Na ograničenom broju pisanih stranica teško nam je braniti postavljenu tezu u naslovu, ako odmah i bez uvoda, a na temelju vlastitih istraživanja i istraživanja drugih autora i to ne dokažemo. Na taj način ćemo ne samo ublažiti napisanu riječ u naslovu, nego i podijeliti mišljenje sa određenim brojem stručnjaka koji žive i rade u Lici i s onima koji inače poznaju probleme Like. Skloni smo poistovjetiti površinu Like s površinom Šumskog gospodarstva u Gospiću, dakako kada se odbiju poljoprivredne površine, zatim površina Nacionalnog parka Plitvička jezera i površine Šumarije Brinje, ikoja — po nekima — također pripada Lici. Na preglednoj karti ucrtali smo granice Šumskog gospodarstva u Gospiću s njegovim izlazom na more u Karlobagu, gdje je sjedište i jedne od šumarija Gospodarstva. Izračunali smo da unutar tih granica površina Šumskog gospodarstva iznosi 263.173 ha, a podijeljena je na 10 gravitacionih šumarija kojima se površine kreću od 14.300 ha (Srb) do 45.400 ha (Gračac). Članom 68. Zakona o šumama SR Hrvatske izdvojene su sve šume na području općine Gračac s pretežnim ciljem korištenja njihovih općekorisnih fiuiükcija, kao i djelovi šurna na području općina Donji Lapac, Gospić i Titova Korenica sa istim ciljem. Već i to što smo upravo naveli govori o stanju šuma u tim općinama. Od ukupne površine Šumarije Gračac (45.400 ha) 23,3% su goleti, a od njezine šumom obrasle površine 69% obuhvaćaju degradirane šume i šume panj ače, dok samo 31% ili 10.795 ha ima očuvanih šuma. Na tim očuvanim šumama Šumarija zasniva prihodnu djelatnost, odnosno stječe i raspodjeljuje dohodak. Slična je situacija i na području Šumarije Gospić koja također od svoje ukupne površine (39.719 ha) ima 17,4% goleti, a od obrasle površine čak 72,5% po degradiranim šumama i šumama panjačama. Dakle i ta Šumarija pretežno zasniva svoju prihodnu djelatnost samo na 9.020 ha očuvanih šuma. Te šumarije izvlače drvnu masu iz šume na pomoćna stovarišta sprosječne udaljenosti od 26 do 28 km. Ti su podaci, doduše, od prije nekoliko godina, pa su možda danas te udaljenosti i smanjenje. Ali to bitno ne mijenja situaciju, naprotiv pospješuje devastaciju šuma. Ilustrativan je podatak da od ukupne površine šumskog gospodarstva Gospić (263.173 ha) 14,2% otpada na goleti i da je od obrasle površine 59°/o pod degradiranim šumama i šumama panjačama. Dakle, to na izgled veliko šumsko gospo1) Referat održan na Znanstvenom simpoziju »Udio Like u nauci i privredi« 6 i 7. srpnja 1979. u Gospiću. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 60 <-- 60 --> PDF |
darslvo stječe i raspoređuje dohodak sa samo 92,579 ha očuvanih šuma kojih struktura po vrstama drveća i sortimentima ne zadovoljava. Ukupna drvna zaliha Gospodarstva iznosi oko 24 mil. m&; od toga 83% otpada na 41%> površine očuvanih šuma, a samo 17% otpada na 50% površine degradiranih šuma i šuma panjača. I u drvnoj zalihi očuvanih šuma, dakle na onoj površini od 41"/n, samo su s 29°/o zastupljene četinjače, a 71% listače (pretežno bukva). U očuvanim šuma Šumarije Gospić samo je oko 11%> zastupljena drvna masa četinjača, u Šumariji Gračac oko 14%, a u Šumariji Srb jedva 0,6°/o, dok 99,4% drvne zalihe obuhvaćaju listače (bukva). No da nam se ne bi prigovorilo da smo se postavili u kut iz koga se slika samo u crnoj boji — navešćemo i podatke za Šumariju Vrhovine, gdje su preko 62% zastupljene četinjače u drvnoj zalihi očuvanih šuma. Ali treba odmah dodati |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 61 <-- 61 --> PDF |
da se tu radi o 2,9 mli. m3 ukupne drvne zalihe očuvanih šuma što iznosi samo oko 15% od ukupne drvne zalihe očuvanih šuma Šumskog gospodarstva. Općenito, šume Like su potisnute od naselja i s plodnijih tala na nepristupačne terene i slabije bonitetne razrede staništa. Od ukupne površine očuvanih šuma (92.579 ha) Šumskog gospodarstva Gospić na I bonitetnom razredu staništa nema šume. Na II bonitetnom razredu ima 7% jele, 3% bora i r°/o bukve. Ali je zato na IV i V bonitetnom razredu staništa jela zastupljena u 34%, bor sa 82%. a bukva sa 70% od ukupne površine tih tzv. očuvanih ili ekonomskih šuma. Zbog toga se i prosječna drvna zaliha po hektaru kreće od samo 132 ms u Šumariji Gračac i 1517o m3 u Šumariji Srb do 289 m3 u Šumariji Vrhovine ili — prema Cestaru, Kovačeviću i dr. — 30% manje od normalne (1). Dakako, na toj maloj drvnoj zalihi i njezinoj nepovoljnoj strukturi po vrstama drveća — gomila se i mali tečajni godišnji prirast drvne mase od oko 1,7 m3/ha četinjača i 3,3 mV ha listača. I kvalitetna, odnosno sortimentna, struktura drvne zalihe očuvanih šuma Like ne zadovoljava. I pored velike konjunkture drva, dijelom zbog ograničenih površina šuma, a dijelom zbog prekapacitirane drvne industrije, gdje bi šumarska dohodovna organizacija mogla imati određeni monopolistički položaj, Šumsko gospodarstvo je, u 10-godišnjem razdoblju (1961—1971.), realiziralo samo 1,7% irupaca F, L i K kvalitete od ukupne realizirane drvne mase četinjača. U navedenom razdoblju je realizirano takvih najkvalitetnijih sortimenata 4,9% od ukupne realizirane drvne mase listača, a 63,5% rudničkog, celuloznog i ogrjevnog drva iako se unaprijed znalo da se na tim sortimentima, a posebno na ogrijevu, gubi. Prema Kovačeviću (2) prosječni godišnji etat Gospodarstva iznosi oko 432.000 mS, a 1972. godine je bio samo sa 41% financijski pozitivan uz 38% otvorenosti šuma od one otvorenosti koja bi bila potrebna Gospodarstvu (1972. god. manjkalo je 794 km šumskih prometnica na području Gospodarstva). Takva situacija neminovno vodi u jače zahvate četinjača ili u jače zahvate vrednijih sortimenata, što ima za posljedicu negativnu selekciju. To se vidi i po tome što se — kako navodi Kovačević — siječe istu šumu 2 pa i 3 puta, umjesto jedanput u 10 godina. Vrijedost drvne mase na 1 ha površine, kada bi se ona posjekla i dopremila na tržište, a po cijenama iz 1972. godine, iznosila bi samo 17.824 dinara u Šumariji Gračac, 22.503 dinara u Šumariji Srb do 56.925 dinara u Šumariji Vrhovine. Od tih vrijednosti nisu se odbili direktni i zajednički troškovi sječe i izrade, izvoza i prevoza, koje bi trebalo odbiti, da bi se dobila vrijednost drva na panju. Ona bi bila još daleko manja pa i negativna. Prosječna vrijednost 1 ms drvne mase fco tržište 1972, godine iznosila je 135 din u šumama Šumarije Gračac do 198 din u šumama Šumarije Vrhovine. Zato je i vrijednost tečajnog godišnjeg prirasta drvne mase u ličkim šumama veoma mala. Po cijenama iz 1972. godine — ta vrijednost Šumarije Srb iznosi samo 341 din/ha fco tržište, a u šumama Šumarije Otočac 1.310 din/ha ili oko 4 puta više nego u Šumariji Srb. To su veoma mali iznosi i iz njih se vidi da su te šume opustošene. Ustanovili smo i prosječne postotke prirasta vrijednosti u ličkim šumama po debljinskim stepenima: oni se kreću ne više od 0.5 do 1%. Tome je razlog veliko učešće nekvalitetne bukovine, zatim niske (limitirane) cijene sortimentima i nepostojanje vrijednosnih razreda kod iste kvalitete (klase) četinarskih trupaca. Doduše pri ovom obračunu primijenili smo stroge tablice stortimenata po JUS-u iz 1955. godine, po kojima i onako nema kvalitetnih sortimenata u našim prebornim šumama (3,4). 155 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 62 <-- 62 --> PDF |
No te iste tablice smo primijenili i na šume Gorskog Kotara, pa smo ustanovila da je tamo postotak prirasta vrijednosti veći, a u šumama Slavonije iznosi oko 5% (3, 4, 6). Kovačević je ustanovio 1972. godine (2) da Šumsko gospodarstvo u Gospiću godišnje troši oko 380,000.000 st. dinara za biološku reprodukciju šuma, a trebalo bi trošiti oko 1,160.000.000 st. dinara. Znači da tome Gospodarstvu godišnje nedostaje oko 780,000.000 starih dinara da reproducira posječenu drvnu masu. Za to, a u vezi s tim, Kovačević kaže: »Na temelju navedenih podataka i uz pretpostavku da su induktivne cijene proizvodnje drva na panju objektivne, Šumsko gospodarstvo Gospić ne može imati ni status šumske-privredne organizacije, ni šumsko- privrednog područja« (2). Mi se pak ustručavamo donositi bilo kakve zaključke zato što bi oni, na temelju iznesenih podataka, morali biti još oštriji. Međutim ipak smatramo da bi se u Lici morale poduzeti hitne, mjere kojima bi se spriječilo njezino pretvaranje u golu, pustu i hladnu visoravan. Kada bi šira društvena zajednica mogla naći odgovarajuća rješenja za Liku kao nerazvijeno područje, onda bi nam bilo lako predložiti slijedeće: 1. da se na sadašnjoj pretežnoj površini očuvanih ili ekonomskih šuma Like vrše samo sanitarne sječe, odnosno da se te šume puste najmanje 20 slijedećih godina da se »odmore«; 2. da se kapaciteti drvne industrije Like svedu samo u okvire moguće alimentacije iz tih pretežnih sanitarnih sječa, ukoliko bi bio sikup transport sirovine iz drugih područja ili regija; 3. da se povise cijene sortimentima eksploatacije Šuma i da se uvedu vrijednosne klase četinarskoj oblovini na temelju srednjih promjera trupaca; 4. da se Šumsko gospodarstvo u Gospiću organizira i preorijentira za proizvodnju vrijednih šumskih sastojina na ogoljelim površinama i u degradiranim šumama i šumama panjačama, a ne za proizvodnju drvne mase za industrijsku preradu drva, osim onog dijela što se treba i mora sjeći iz uzgojnih i zaštitnih razloga; 5. da se eventualni višak razdne snage stimulira za proizvodnju mesa, mlijeka i vune, te za razvoj turizma i lova; 6. i na kraju da se sve navedeno prethodno podvrgne ozbiljnim znanstvenim istraživanjima timskog karaktera iz kojih bi rezultirale predložene mjere. LITERATURA 1. Cestar D., Kovačević Z. i dr.: Tipološke značajke šuma na području Šumskog gospodarstva Gospić. Poglavlje »Proizvodne mogućnosti«. Šumarski institut Jastrebarsko. Zagreb, 1975. 2. Kovačevi ć Z.: Šumsko gospodarstvo Gospić u uvjetima sadašnje i optimalne otvorenosti šuma (Magistarski rad) Zagreb, 1976. 3. P 1 a v š i ć M., G o 1 u b o v i ć U.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenata kod jele. Šumarski list 9—10/1963. 4. Plavši ć M., Golubovi ć U.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenata eksploatacije šuma u čistim i mješovitim bukovim sastojinama Gorskog kotara. Šumarski list 11—12/1967. |