DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 59 <-- 59 --> PDF |
EKONOMSKE POSLJEDICE DEVASTACIJE LIČKIH ŠUMA Bilo bi dobro kada bi samo autora zaveli podaci koje navodimo da u naslovu ovoga referata» upotrijebi izraz »devastacija« (lat. devastare — pustošenje, haranje, uništavanje). Na ograničenom broju pisanih stranica teško nam je braniti postavljenu tezu u naslovu, ako odmah i bez uvoda, a na temelju vlastitih istraživanja i istraživanja drugih autora i to ne dokažemo. Na taj način ćemo ne samo ublažiti napisanu riječ u naslovu, nego i podijeliti mišljenje sa određenim brojem stručnjaka koji žive i rade u Lici i s onima koji inače poznaju probleme Like. Skloni smo poistovjetiti površinu Like s površinom Šumskog gospodarstva u Gospiću, dakako kada se odbiju poljoprivredne površine, zatim površina Nacionalnog parka Plitvička jezera i površine Šumarije Brinje, ikoja — po nekima — također pripada Lici. Na preglednoj karti ucrtali smo granice Šumskog gospodarstva u Gospiću s njegovim izlazom na more u Karlobagu, gdje je sjedište i jedne od šumarija Gospodarstva. Izračunali smo da unutar tih granica površina Šumskog gospodarstva iznosi 263.173 ha, a podijeljena je na 10 gravitacionih šumarija kojima se površine kreću od 14.300 ha (Srb) do 45.400 ha (Gračac). Članom 68. Zakona o šumama SR Hrvatske izdvojene su sve šume na području općine Gračac s pretežnim ciljem korištenja njihovih općekorisnih fiuiükcija, kao i djelovi šurna na području općina Donji Lapac, Gospić i Titova Korenica sa istim ciljem. Već i to što smo upravo naveli govori o stanju šuma u tim općinama. Od ukupne površine Šumarije Gračac (45.400 ha) 23,3% su goleti, a od njezine šumom obrasle površine 69% obuhvaćaju degradirane šume i šume panj ače, dok samo 31% ili 10.795 ha ima očuvanih šuma. Na tim očuvanim šumama Šumarija zasniva prihodnu djelatnost, odnosno stječe i raspodjeljuje dohodak. Slična je situacija i na području Šumarije Gospić koja također od svoje ukupne površine (39.719 ha) ima 17,4% goleti, a od obrasle površine čak 72,5% po degradiranim šumama i šumama panjačama. Dakle i ta Šumarija pretežno zasniva svoju prihodnu djelatnost samo na 9.020 ha očuvanih šuma. Te šumarije izvlače drvnu masu iz šume na pomoćna stovarišta sprosječne udaljenosti od 26 do 28 km. Ti su podaci, doduše, od prije nekoliko godina, pa su možda danas te udaljenosti i smanjenje. Ali to bitno ne mijenja situaciju, naprotiv pospješuje devastaciju šuma. Ilustrativan je podatak da od ukupne površine šumskog gospodarstva Gospić (263.173 ha) 14,2% otpada na goleti i da je od obrasle površine 59°/o pod degradiranim šumama i šumama panjačama. Dakle, to na izgled veliko šumsko gospo1) Referat održan na Znanstvenom simpoziju »Udio Like u nauci i privredi« 6 i 7. srpnja 1979. u Gospiću. |