DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Pored komparacije drvne zalihe sa šumskim gospodarstvima na području
raznodobnih šuma, usporediti ćemo drvnu zalihu sa normalnom. Pod normalnom
šumom razumijeva se ona koja ima drvnu masu, nužnu i dovoljnu (ni preveliku
ni premalenu) da proizvede svake godine najpovoljniji prihod s obzirom na postojeće
stanište, vrstu drveća, oblik gospodarenja i društvene potrebe. Tu drvnu
masu zovemo normalnom drvnom zalihom. Prema istraživanjima Šumarskog instituta
— Zagreb, normalna drvna zaliha po hektaru trebalo bi da iznosi oko
250 m3. Ako obraslu površinu od 230 268 ha pomnožimo s normalnom zalihom,
ukupna bi normalna drvna zaliha trebala iznositi 57,567.000 m3. Naša zaliha iznosi
26.027.400, a to je 45% normalne drvne zalihe ili normalna zaliha veća je od stvarne
2,21 puta.


Sadašnje stanje u ličkom šumarstvu rezultat je neracionalnih i bespravnih
sječa, šumske paše, kresanja lisnika i skupljanja listinca, šumskih požara i drugih
negativnih odnosa prema šumama koji su trajali stoljećima i doveli do degradacije
visokih šuma u panjače, šikare i goleti.


Možemo razmatrati i udio četinjača kao vrijednih vrsta u ukupnoj zalihi.
Udio četinjača na razmatranom području iznosi 25°/o, a prema prosjeku za raznodobne
šume u SR Hrvatskoj 46%>, Delnice 62°/o, Vrbovsko 56%, Ogulin i Senj
42% — Gospić 37%.


4. UKUPNI GODIŠNJI TEČAJNI PRIRAST
U tablici 4 prikazan je godišnji tečajni prirast. Iz prikaza proizlazi da u ukupnom
prirastu sudjeluju ove vrste drveća:


U tisućama m3 /o


1. bukva
2. hrast
3. o.t.l.
4. jela / smreka
5. bor
Ukupno
Prirast po ha


Radi komparacije navodimo prirast po ha u šumskim gospodarstvima raz


nodobnih šuma


Ogulin 4,9


Delnice 8,7


Senj 3,8


Gospić 4,4


Vrbovsko 6,4


Ukupno 5,6 (prosjek raznodobnih šuma SRH)


Tečajni godišnji prirast označuje iznos za koji se jedno stablo ili sastojina
poveća u jednoj godini. Prirast je utvrđen metodom izvrtaka. U prethodom
odnosu prema drvnom fondu tečajni godišnji prirast po vrstama drveća iznosi:
bukva 2,53%, hrast 5,73%, ost. tzv. listače 4,35%>, jela i smreka 2,60°/«, bor
2,46´/o.


Prosječni postotak prirasta svih vrsta drveća u odnosu prema drvnoj zalihi
iznosi 2,60% godišnje.