DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 5 <-- 5 --> PDF |
NEKE VEGETACIJSKE I KLIMATSKE ZNAČAJKE LOKALITETA U VISOKOM GORJU I SREDOGORJU ALPSKO-DINARSKOG MASIVA1 Izv. prof, dr STJEPAN BERTOVIĆ, dipl. inž. šumarstva Katedra za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta Zagreb, Šimunska cesta br. 25 SAŽETAK, U studiji su istaknute općenito ekološke, prvenstveno vegetacijske i klimatske, osobitosti i razlike okoliša trijumeteoroloških stanica, koje su reprezentativne s klimatološkog i jitocenološko ga stajališta za naše planinske (alpinske) i pretplaninske (subalpinske) predjele. Utvrđena je korelacija regionalneklime i klimatskozonskih biljnih zajednica u pravom planinskompojasu (met. stanica Kredarica, 2515 m nadm. visine), u višem pretplaninskom potpojasu (met. st. Bjelašnica, 2067 m) i u nižem pretplaninskom potpojasu (met. st. Vučjak, 1594 m). Rezultati poredbi su višestruko zanimljivi i važni sa znanstvenog i praktičnih stajališta. UVOD Različite osobine, pridolazak i uspijevanje samoniklih i umjetno uzgojenih biljnih vrsta i grupacija nastoji se već odavno objasniti ovisnošću o prilikama podneblja. Pokazalo se, da u zamršenom djelovanju abiotskih i biorsJdh faktora klima odlučno utječe na izgled, floristički sastav, horizontalnu i visinsku rasprostranjenost šumskog i ostalog biljnog pokrova. Klima i vegetacija, ta dva istaknuta prirodna čimbenika, svugdje su međusobno najtješnije povezani pa je sa znanstvenog i praktičnoga stajališta važno utvrditi kakve su i kolike zakonitosti ili pravilnosti tog odnosa. U ekološki vrlo različitim uvjetima pojedinih krajeva Jugoslavije osobito su i višestruko zanimljivi njeni prostrani goroviti predjeli između jadranskog primorja i Panonske nizine. Tamošnje geološko podneblja za te naše gorske, pretplaninske i planinske krajeve razmjerno su malobrojnih´ (SKREB i dr. 1942, VUJEVIĆ 1953, PRISTAV 1959, LUČIĆ 1974 i dr.), a još su rjeđe studije s poredbenoga klimatološko-vegetacijskog gleditša (BECK-MANNAGETTA 1901, RITTER-STUDNIČKA 1958, HORVAT 1962). Uzrok su tome bilo pomanjkanje meteoroloških postaja u sredogorju 1) Članak je zapravo nešto prilagođen i nadopunjen prijevod autorovog referata na XII međunarodnom sastanku za alpsku meteorologiju, održanom u Sarajevu, 11. — 16. IX 1972. godine. 99 |