DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 23 <-- 23 --> PDF |
KOMPARATIVNO ISPITIVANJE RAZNIH TIPOVA TRAKTORA KOD PRIVLAČENJA TEHNIČKE OBLOVINE U NIZINSKIM SUMAMA Prof. dr Stevan Bojanin,. dipl. ing. Docent Stanislav Sever, dipl. ing. Šumarski fakultet, Zagreb SAŽETAK. V radnji autori tretiraju problem primjene pojedinihtipova traktora kod izvlačenja u nizinskim šumama i to u zrelim sastojinama i proredama. Razmatrano je izvlačenje tehničke oblovine uz primjenu metode duge oblovine te sortimentne metode. Rezultati istraživanja daju uvid u utroške vremena i učinke traktora, pa mogu poslužiti kao osnova za određivanje ekonomičnosti primjene određenog tipa traktora kod izvlačenja, u određenim uvjetima rada. I UVOD I PROBLEMATIKA Kod razmatranja problema izvlačenja oblog drva u nizinskim šumama, ako pri tome mislimo na zrele sastojine, potrebno je primijeniti vozila veće mase i snage. U novije vrijeme napušta se sortimentna metoda tj, izrada sortimenata u šumi, a rad se izvodi na slijedeći način: Nakon obaranja, stablima se u sastojim okrešu grane, deblima se odvoji donji dio koji sadrži tehničke Sortimente, pa se taj dio privlači na pomoćno stovarište i tamo se obavlja konačna izrada krojenjem i trupljenjem sortimenata (trupce i eventualno radničko drvo). Tako se kod izvlačenja primjenjuje poludeblovna metoda ili izvlačenje duge oblovine. Prostorno drvo se izrađuje na sječini. U manjem broju slučajeva primjenjuje se izvlačenje cijelih debala (deblovna metoda). U sastojinama za proređivanje za sada se u velikoj većini primjenjuje sortimentna metoda, tj. izrada sortimenata obavlja se u sastojini, a za izvlačenje se primjenjuju lakši, mahom adaptirani poljoprivredni traktori te konji. Poseban problem ovdje predstavlja izvlačenje prostornog drva, naročito sastojinama gdje se traktori ne mogu ´kretati zbog gustoće stojećih stabala. II PODRUČJE RADA I METODIKA ISTRAŽIVANJA Primjenu mehanizacije kod izvlačenja razmatrat ćemo prvo u hrastovoj sječini (sastojini) u ravnici, gdje je izvršen dovršni sijek, a pomlađivanje je prirodno. Vlake nisu posebno projektirane i građene, nego su kao vlake |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 24 <-- 24 --> PDF |
korišteni šumski putevi. Nadalje, traktor je višekratnim prolaznom određenom trasom stvorio neku vrstu vlake. Pored toga, traktor se kretao i po sastojini. Debla su do traktora mahom vučena vitlom. Tlo je bilo suho, a mjestimično vlažno. Za izvlačenje je ovdje primijenjen zglobni traktor. Nadalje su istraživanja ´obavljena u jasenovoj nizinskoj sastojini, u kojoj je proveden naplodni sijek. Teren je bio blatnjav, a za vuču je upotrijebljen traktor gusjeničar. Stabla su u oba slučaja nakon obaranja na sječini okresana, donji dio je odvojen, pa su ti donji dijelovi debala koji su sadržavali tehničku oblovinu, izvlačeni navedenim traktorima. Od gornjeg dijela debla te grana, na sječini je izrađeno prostorno drvo. U sastojinama za proređivanje, kako je napomenuto, primijenjena je sortimentna metoda. Izrađeni sortimenti tehničke oblovine izvlačeni su adaptiranim poljoprivrednim traktorima. Tko je bilo suho, a teren je ravan. Kod istraživanja, za mjerenje utroška vremena primijenjena je metoda kronometraže po vremenu trajanja. Primijenjen je kronometar s podjelom minute na 100 dijelova (IO—2 min = 1 c min), a za jedinicu očitanja uzeta je 1 cmin (stotinka minute). Radi mjerenja, radne operacije su podijeljene na radne zahvate i prekide, koji su predstavljali jedinice mjerenja vremena. Da bi se dobila struktura vremena, mjereni su svi radni zahvati kao i prekidi u toku rada. Procjena stupnja učinka nije primijenjena, obzirom da se u provedenim istraživanjima, kod znatnog dijela rada, manje moglo utjecati na učinak nego što je to slučaj kod nekih drugih radova u šumarstvu. Nadalje, neki autori srnaraju da je kod radova u šumarstvu ispravnije uzeti prosječni, a ne normalni učinak. Kod obrade podataka korištena je matematička statistika. Kod obračuna srednjih vrijednosti postavljen je uvjet da postotna greš´ka aritmetičke sredine ne bude veća od ±5´%, za 95% vjerojatnosti. III REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA O DOBIVENIM REZULTATIMA A) Privlačenje u zrelim sastojinama a) Privlačenje zglobnim traktorom Izvlačenje je obavljeno zglobnim traktorom Timberjack 360 snage motora 110 KS. Kod prve varijante (prva godina istraživanja), montirane su na traktor široke gume tzv. balonke. Traktor je bio opremljen jednobubanjskim vitlom. U drugom slučaju (druga godina istraživanja), na traktoru su se nalazile normalne gume. Uvjeti tla bili su u oba slučaja gotovo isti. Brzine traktora prikazane su u tabeli 1. Kako se vidi, prazan traktor s normalnim gumama kretao se 69% brže nego sa širokim gumama, dok se opterećen kretao 36% brže. U prosjeku se traktor s normalnim gumama kretao 47% brže, nego kada su bile montirane široke gume. Prema tome, vidi se da na suhom i nešto vlaž |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 25 <-- 25 --> PDF |
PODACI 0 TOVARU BRZINE I PODACI 0 TOVARU Prosječna brzina kretanja praznog traktora, km/h Prosječna brzina kretanja opterećenog traktora, km/h Prosječna brzina (punog i praznog traktora), km/h Vrsta drva BRZINE KRETANJA TRAKTORA I Zglobni traktor Timberj ack 360 Široke Normalne KOM« 3,91 2,66 3,17 HRAST Prosječna kubatura tovara, m 4,19 Prosječan broj komada u tovaru 1,5 Prosječna kubatura komada, ar 3 2,72 Prosječni promjer komada, cm 55,4 Prosječna dužina komada, a 11,5 gume 6,62 3,61 4,67 HRAST 4,02 1,9 2,08 51,4 10,0 Gusjeničar TDT-55 4,6S 3,14 3,75 JASEN 4,98 4,7 1,60 37,1 9,8 Tabela IMT-558 ZETO 4,12 3,2 3,09 2,3 3,53 2,7 HRAST HRAS 0,55 0,7 1,7 1, 0,32 0,4 35,5 38, 3,2 3, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 26 <-- 26 --> PDF |
nom terenu nije bilo svrsishodno montirati široke gume. Svakako bi bilo interesantno gore navedenu usporedbu provesti na blatnjavom terenu, gdje bi široke gume vjerojatno pokazale prednost. Analiza utroška vremena pojedinih radnih operacija (slika 1) pokazala je da utrošak vremena zauzimanja položaja traktora u sastojim po turnusu raste s povećanjem broja komada u tovaru, ali se također pokazalo da utrošak vremena po komadu, s povećanjem komada u tovaru opada. Slika 1 — Povećanje utroška vremena određenih radnih operacija, uz povećanje broja debala u tovaru Utrošak vremena izvlačenja užeta po turnusu pravilnije se povećava s povećanjem broja komada u tovaru nego što je to slučaj kod zauzimanja položaja. Utrošak vremena izvlačenja užeta po komadu i ovdje s povećanjem broja komada u tovaru opada. Isto bi se moglo reći i za utrošak vremena vezanja debala, te za privlačenje i podizanje vezanih komada. Slično se odnose i utrošci vremena odvezivanja oblovine, ako se povećava broj komada u tovaru. Fiksno vrijeme (tabela 2) kod traktora sa širokim gumama iznosi 9,75 min po turnusu, a sa normalnim gumama iznosi 8,62 min. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Utrošci vremena po turnusu za radne operacije fiksnih vremena, te postoci općih vremena kod pojedinih traktora Tabela 2 T i p trak t o r a Zglobni traktor Timberjack 360 so min O <*- Široke gume Normalnegume ´« P, Ü H N utrošak vremena — min RAD NA SJEČINI Zauzimanje položaja 0,74 1,97 0,81 0,27 0,57 Izvlačenje užeta 0,67 0,59 1,22 0,29 0,30 Vezanje debala 0,98 1,33 6,74 0,55 1,63 Privlačenje i podizanje debala 0,45 0,66 2,39 0,27 0,32 Ispravljanje trupaca 0,28 0,35 — — — UKUPNO FIKSNO VRIJEME NA SJECINI 3,12 4,90 11,16 1,38 2,82 RAD NA POMOĆNOM STOVARIŠTU Vožnja opterećenog traktora 2,61 0,84 0,80 — — Odvezivanje debala 0,40 0,35 2,18 0,34 0,34 Izvlačenje užadi ispod debla 0,16 0,18 0,32 0,16 0,18 Uređenje složaja 1,09 1,68 2,19 1,22 2,55 Okretanje neopterećenog traktora 0,41 0,24 0,56 0,24 — Vožnja neopterećenog traktora 1,96 0,43 0,38 — — UKUPNO FIKSNO VRIJEME NA POMOĆNOM STOVARIŠTU 6,63 3,72 6,43 1,96 3,07 SUMA FIKSNIH VREMENA 9,75 8,62 17,59 3,34 5,89 OPĆA VREMENA % (o/0 PREMA EFEKTIVNOM VREMENU) Odmor 2,3 7,3 —. 21,0 8,3 Opravdani prekidi 2,0 1,3 — 7,8 1,0 Neopravdani prekidi 5,6 7,0 — — 0,8 Povremeni rad 3,5 3,9 — 9,6 15,7 UKUPNO OPĆA VREMENA 13,4 19,5 23,0 38,4 25,8 Podaci o tovaru za jednu i drugu varijantu (vrstu guma) prikazani su u tabeli 1. Budući da su sastojine veoma slične ove veličine su približno iste. Utrošci vremena zauzimanja položaja traktora i vezanja debala, kod traktora s normalnim gumama, znatno su veći nego kod traktora sa širokim |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 28 <-- 28 --> PDF |
gumama, što se može pripisati donekle većem broju komada u tovaru, a u većoj mjeri manjem učinku radnika. Utrošak fiksnog vremena (rad na sječini i na pomoćnom stovarištu) manji je u drugoj godini istraživanja, tj. kod traktora s normalnim gumama za 11,6% nego u prvoj godini. Opća vremena u prvoj godini istraživanja u odnosu na efektivno vrijeme iznose 13,4%, a u drugoj godini 19,5%. U prvom slučaju postotak odmora iznosi svega 2,3´%. Rad su u oba slučaja obavljali traktorista i pomoćni radnik, pa se traktorist mogao odmarati dok je pomoćni radnik obavljao određene radove. Taj odmor ovdje nije registriran, tako da je stvarni odmor veći. Utrošak efektivnog vremena po turnusu za obadvije varijante rada traktora Timberjack 360 prikazan je u tabeli 3. Isto tako, prikazan je i efektivni utrošak vremena po m3 drvne mase. Vidi se da je utrošak vremena po m-´ drvne mase kod traktora sa širokim gumama veći za ca 30% nego kada su montirane normalne gume. b) Privlačenje traktorom gusjeničarom TDT-55 i upotreba utroška vremena zglobnog traktora i traktora gusjeničara Ovim traktorom izvlačen je donji dio jasenovih debala koji sadrži tehničke Sortimente, zapravo trupce. Teren je ravničarski i blatnjav, pa se privlačenje zglobnim traktorom pokazalo neekonomično. Stoga je odlučeno da se pristupi ispitivanju primjene traktora gusjeničara TDT-55, snage motora 62 KS. Traktor je opremljen jednobubanjskim vitlom. Podaci o tovaru nalaze se u tabeli 1. Kubatura tovara je 21% veća nego kod zglobnog traktora. Dužina komada je u oba slučaja približno ista; međutim debla su tanja, pa je broj komada u tovaru ovdje do tri puta veći nego kod zglobnog traktora. Podaci o brzinama kretanja opterećenog i neopterećenog traktora gusjeničara nalaze se u tabeli 1. Općenito se smatra da se traktor gusjeničar kreće sporije od traktora s kotačima. Međutim, ovdje je brzina zglobnog traktora sa širokim gumama, neopterećenog, 18,9%, a opterećenog 18% manja nego traktora gusjeničara. Zglobni traktor s normalnim gumama, neopterećen, kretao se 42,4% brže od traktora gusjeničara, a opterećen 15%, što u prosjeku iznosi 24,5% u korist zglobnog traktora. Potrebno je još jednom napomenuti da se zglobni traktor u oba navedena slučaja kretao po suhom i nešto vlažnom tlu, dok se traktor gusjeničar kretao po blatnjavom tlu. U tabeli 2 prikazani su utrošci fiksnih vremena traktora gusjeničara. Veći utrošak vremena izvlačenja užeta, vezanja debala, te privlačenja i podizanja debala kod traktora gusjeničara, može se smatrati proporcionalno uvećanim broju debala u tovaru kod ovog traktora, u odnosu na broj komada kod zglobnog traktora. Slične primjedbe mogu se reći i o fiksnim utrošcima vremena radnih operacija na pomoćnom stovarištu, koji ovise o broju debala u tovaru. Kako se vidi iz tabele 2, utrošak fiksnog vremena kod zglobnog traktora je u oba slučaja približno isti, dok je kod traktora gusjeničara ovaj utrošak |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 29 <-- 29 --> PDF |
123 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 30 <-- 30 --> PDF |
gotovo dvostruk, što se uglavnom može pripisati većem broju komada u tovaru. Utrošak vremena radnih operacija koje ne ovise o broju komada u tovaru (vožnja i okretanje traktora na stovarištu), u izvjesnoj mjeri ublažuju razliku između ukupnog fiksnog vremena pojedinih traktora. U tabeli 3 prikazani su utrošci vremena po turnusu za oba traktora, odnosno sve tri varijante izvlačenja, za udaljenosti 0,5 km i 1,0 km. U istoj tabeli nalaze se i utrošci vremena po m3 drvne mase. Kada kod istog traktora usporedimo utroške efektivnog vremena po turnusu na navedenim udaljenostima privlačenja, vidimo da su ti odnosi različiti. Što je manja brzina traktora, vrijeme kretanja traktora jače dolazi do izražaja. Navedeni rezultati nisu potpuno komparabilni, obzirom na tanju oblovinu kod izvlačenja traktorom gusjeničarom. Razlike u utrošku vremena, odnosno učinku, bile bi manje u korist traktora gusjeničara, u slučaju privlačenja debala iste debljine, kao kod zglobnog traktora. Kod traktora gusjeničara, postotak općih vremena (dodatnog vremena) dvostruko je veći nego kod zglobnog traktora. Da bi se ovo pitanje bolje objasnilo, potrebno bi bilo snimiti veći broj punih radnih dana rada traktora (snimka radnog dana). Može se reći da je ovoj razlici jedan od uzroka i manje iskustvo traktorista kod rukovanja traktorom gusjeničarom. Slijedi zaključak da je primjena jačih zglobnih traktora, obzirom na učinak, opravdana kod izvlačenja debala i duge oblovine krupnijih stabala u uvjetima rada pod kojima su provedena istraživanja, tj. u nizinskim šumama, na suhom i nešto vlažnom terenu. Učinak ovih traktora na blatnjavom terenu, kako je napomenuto, nije bio zadovoljavajući. Primjena traktora gusjeničara na blatnjavom nizinskom terenu, kod privlačenja srednje debelih debala, dala je potpuno zadovoljavajuće rezultate. Mora se napomenuti da se u ovim uvjetima traktori s kotačima gotovo ne mogu primijeniti. Ako tome dodamo da je nabavna cijena traktora gusjeničara znatno niža nego zglobnih traktora, onda primjena traktora gusjeničara u pogledu ekonomičnosti pokazuje svoju prednost. c) Trupljenje na pomoćnom stovarištu Kod navedene primjene deblovne metode za izvlačenje u debljim sastojinama, trupljenje u trupce dužine 2,3 do 6 m obavljeno je na pomoćnom stovarištu motornom pilom za jednog radnika Stihl-070. Proveli smo istraživanja o učinku trupljenja hrastovih debela. Pri tome smo radnu operaciju trupljenja podijelili na radne zahvate: prerezivanje i hod od reza do reza. Pokazalo se da kod prerezivanja postoji stohastička veza između promjera oblovine i utroška vremena prerezivanja, pa je za računsko izjednačenje primijenjena regresiona jednadžba parabole drugog stupnja. Dobiveni su slijedeći parametri: a = 76,138; b = —0,2380; c = 0,000459. Indeks koleracije iznosi 0,75, iz čega se vidi da između navedenih veličina postoji uska veza. Iz dobivenih vrijednosti izračunati su, za pojedine promjere, učinci u cm2/s. Iz slike 2 vidi se da učinak prerezivanja, kod provedenih istraživanja, raste do promjera 65 cm, a zatim opada. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 31 <-- 31 --> PDF |
10 0 y 30 40 50 60 70 «0 PROMJER - cm Slika 2 — Utrošak vremena i učinak kod trupljenja hrastovih debala Veza između udaljenosti i vremena prijelaza od reza do reza izjednačena je matematski primjenom regresione jednadžbe pravca. Parametri su: a = 19,7783; b = 0,01526; koeficijent koleracije iznosi 0,5. Vrijeme i brzina prijelaza prikazani su u tabeli 5. Vidi se da s povećanjem dužine trupca brzina hoda raste. Kombinacijama vremena prijelaza za razne dužine sortimenata i vremena prerezivanja, može se za oble Sortimente raznih dužina i promjera odrediti efektivni utrošak vremena trupljenja. DUŽINE PRIJELAZA, VRIJEME I BRZINE HODA OD EEZA DO REZA, KOD TRUPLJENJA HRASTOVIH DEBALA Tabela |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 32 <-- 32 --> PDF |
B. Privlačenje sortimenata tehničke oblovine adaptiranim poljoprivrednim traktorima Za privlačenje su ovdje primijenjeni traktori IMT-558 snage motora 58 KS i Zetor — 5748 snage motora 57 KS. Traktori su opremljeni dvobubanjskim vitlom. Istraživanja su obavljena u hrastovim sastojinama za proredu, takvog obrasta da su se traktori mogli kretati po sastojini. Teren je ravan, a tlo je bilo suho. Pokazalo se da s povećanjem udaljenosti kod prazne vožnje brzina obaju traktora povećava, tj. da postoji stohastička veza između udaljenosti i brzine vožnje, pa su podaci izravnati pomoću regresione jednadžbe parabole drugog stupnja (tabela 4). Kod udaljenosti od 100 m, brzina se, u odnosu na udaljenost od 20 m, kod Zetora povećavala za 9,6%, a kod IMT-a na udaljenosti od 160 m u odnosu na 20 m za 26,4%. Brzine su kod IMT-a veće nego kod Zetora. Kod IMT-a, brzina opterećenog traktora također se s povećanjem udaljenosti privlačenja povećavala (podaci su izravnati na način kao kod prazne vožnje — tabela 4). Kod Zetora se ne bi moglo zaključiti da je postojala ovisnost brzine kretanja opterećenog traktora o udaljenosti privlačenja, pa je izračunata prosječna brzina 2,31 ± 0,04 km/h. Podaci o Slika 3 — Brzine adaptiranog poljoprivrednog traktora IMT — 558, kod raznih udaljenosti privlačenja brzinama nalaze se u tabelama 1 i 6 i na slikama 3 i 4. Također se kod oba traktora pokazalo da se s povećanjem udaljenosti od 15 m, povećava brzina izvlačenja užeta i privlačenja opterećenog užeta pomoću vitla (tabela 7). Kod oba traktora, brzina izvlačenja užeta je veća nego brzina privlačenja opterećenog užeta. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 33 <-- 33 --> PDF |
t<\ |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Slika 4 — Brzine adaptiranog poljoprivrednog traktora Zetor 5748, kod raznih udaljenosti privlačenja Podaci o fiksnim vremenima po turnusu (rad na sječini i pomoćnom stovarištu) nalaze se u tabeli 2. Utrošak vremena za zauzimanje položaja traktora, vezanja debala, uređenje složaja, kod traktora Zetor je veći nego kod IMT-a Povećanje se donekle može pripisati većem broju komada oblovine u tovaru i većim debljinama komada, a dobrim dijelom razlici učinka radnika. Postotak općih vremena u odnosu na efektivno vrijeme te struktura općih vremena prikazani su također u tabeli 2. Kod traktora IMT, postotak odmora može se uzeti kao previsok; kod Zetora to važi za povremeni rad. Postoci pojedinih komponenata općih vremena kod navedenih traktora znatno se razlikuju. Da bi se dobio objektivan sud o visini postotka općih vremena i odredio postotak dodatnog vremena, potrebno bi bilo i ovdje povećati opseg studija vremena u toku cijelog radnog dana. Kod navedena četiri tipa traktora, odnosno pet varijanti rada, postoci općih vremena se znatno razlikuju, kako se to vidi u tabeli 2. Isključivši neopravdane prekide, postoci općih vremena kod traktora gusjeničara (23%) i Zetora (25"a) približno su isti. Kod privlačenja poljoprivrednim traktorima, za udaljenosti privlačenja od 50 i 100 m te izvlačenja užeta na udaljenosti u prosjeku od 50 m, prikazani |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 35 <-- 35 --> PDF |
su utrošci pojedinih radnih operacija fiksnih i varijabilnih vremena, te utrošci efektivnog vremena po turnusu i m3 drvne mase (tabela 3). Utrošci vremena po m3 drvne mase nešto brže rastu kod traktora Zetor. Na udaljenosti od 100 m, u odnosu na udaljenost privlačenja od 50 m kod IMT-a utrošak vremena po m» d. m. raste za 26%, a kod Zetora 28%. Kako se vidi, kod Zetora je postotak povećanja utroška vremena, odnosno smanjenje učinka, veći nego kod IMT-a, zbog manjih brzina i prema tome zbog većeg utjecaja vremena vožnje na ukupni utrošak vremena. BRZINE KRETANJA ADAPTIRANIH POLJOPRIVREDNIH TRAKTORA Udaljenost privlačenja m 20 no 60 80 100 120 140 160 TIP TRAKTORA IMT - 558 ZETOR 5748 Tabela Tip traktora IMT - 558 ZETOR 5748 Izjednačene brzine Neizjednačene brzine Neopterećeni Opterećeni Neopterećeni Opterećeni traktor traktor traktor traktor km/h. 3,79 2,44 3.03 2,01 3.86 2,63 3.19 2,22 3,96 2,86 3.29 2.58 4,08 3.13 3.30 2,06 4,22 3.42 3,32 2,21 4,38 3,75 3.96 4.57 4,79 --BRZINE IZVLAČENJA UZETA I PRIVLAČENJA 01´TEREĆENOG UŽETA, KOD ADAPTIRANIH POLJOPRIVREDNIH TRAKTORA T ab e 1 a 7 Izvlačenje užeta Privlačenje opterećenog užeta vitlom u d a 1 j e n 0 s t m 5 10 15 5 10 15 Brzina izvlačenja Brzina privlačenja km/h km/n 1,00 1,30 2,52 0,93 1,24 2,17 1,01 1,07 0,83 0,92 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 36 <-- 36 --> PDF |
IV ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Kod izvlačenja debala od debljih stabala, na ravnom i suhom terenu, primjena teškog zglobnog traktora s normalnim gumama, pokazala se svrsishodnom i opravdanom. Pod istim uvjetima, montiranje širokih guma »balonki« na ovaj traktor prouzrokovalo je smanjenje brzine u prosjeku za 47"0, dok se kubatura tovara praktički nije povećala. Prema tome, montiranje širokih guma na suhom terenu nema opravdanja. Potrebno je detaljnije ispitati utjecaj širokih guma na brzinu kretanja traktora i kapacitet vuče na blatnjavom terenu. Primjena traktora gusjeničara, kod izvlačenja debala na ravničarskom blatnjavom terenu, pokazala se u pogledu produktivnosti i ekonomičnosti svrsishodna. Budući da se primjena teških traktora s kotačima kod privlačenja na blatnjavom terenu pokazala gotovo nemogućom, njihova primjena na ovakvom terenu ne može doći u obzir. Potrebno je nadalje ispitati primjenu traktora gusjeničara na ravnom i suhom terenu. Može se pretpostaviti da će brzina kretanja, pa prema tome i učinak, biti veći nego na blatnjavom terenu. Privlačenje adaptiranim poljoprivrednim traktorima kod sortimentne metode pokazalo je da se ovi traktori mogu uspješno koristiti kod privlačenja u tanjim sastojinama. Smatramo, međutim, da bi se prijelazom na privlačenje debala, odnosno duge oblovine, proizvodnost rada mogla ovdje znatno povećati. Prema rezultatima ranijih istraživanja, kod izvlačenja tanje oblovine uz primjenu deblovine metode, traktor Timberjack 360 je u odnosu na traktor IMT-558 na udaljenosti od 0,1 km imao 53% veći učinak, a na udaljenosti od 1,0 km 99"0 veći učinak. Obzirom na ekonomičnost, troškovi prvog traktora u odnosu na drugi, smjeli bi biti u istom odnosu kao i učinci. Budući da su odnosi troškova veći nego odnosi učinaka, kod izvlačenja tanje oblovine ne bi bilo ekonomično primijeniti teške zglobne traktore. LITERATURA 1. Anonymus; REFA: Anleitung für forstliche Arbeitstudien, Datenermittlung. Arbeitsgestaltung. Verband für Arbeitstudien — REFA-e. V., Darmstadt, 1976. 2. Ande r 1, L, FPP — Ringmappe »Holzernte in der Durchforstung«, Allg. Forstzeitung, 12, 1979. 3. Backhaus , G.: Lassen sich die Probleme der Schwachholzbringung im Laubholz nicht lesen. Forsttechn. Informationen, 6, 1979. 4. Bernhard , A.: Arbeitstudien bei der Holzrückung mit dem Steyer-Kippmaslseilkran KSK 16. Allg. Forstzeitung 3, 1979. 5. Bojanin , S.: Izvlačenje tanje tehničke oblovine pomoću traktora. Drvna ind., 11—12, 1975. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 37 <-- 37 --> PDF |
6. B o j a n i n, S., Sever, S.: Istraživanje učinka traktora gusjeničara TDT 55, kod izvlačenja duge oblovine jasena, na nizinskom blatnjavom terenu. Mehanizacija šumarstva, 1—2, 1979. 7. Conway, S.: Logging Practices, Miller F. P. Washington, 1976. 8. E i s e n h a u e r, G.: Arbeitswissenschaftldche Untersuchungen bei mechanisiertem Durchforstungverfahren am Beispiel des Durchforstungs — Processors GP 822. Forstarchiv, 7—8, 1979. 9. Grammel , R.: Mechanisierung — derzeitige Situation, Trends bei Endund Vornutzumgen — Anforderungen an der Waldbau. Allg. Forszeitung, 12, 1979. 10. Häberl e S.: Zur Quantifizierung des Stüokmassegesetzes über Gundfunktionen und Zuschläge am Beispiel einer mobilen Nadelstammholzentrindung. 11. K r e t z e r, E. Betriebswirtschaftliche Beurteilung verschiedener Mechanisierungsgrade. Allg. Forstzeitung, 12. 1979. 12. Krohn , B.: Der Leistungsgewicht eines Forstspezialschleppers. Forstarchiv, 5, 1979. 13. Krohn , B.: Landwitschaftliche Schlepper oder Spezialschlepper. Forstechn. Informationen, 7, 1979. 14. Leinert , S.: Einsatz verwaltungseigener Pferde beim Vorrücken von Schwachholz. Forsttechn. Informationen, 1, 1979. 15. Linder , A. Statistiche Methoden für Naturwissenschaftler, Mediziner und Ingenieure, Basel-Stuttgart, 1960. 16. Make l ä M.: Output in harwesting of industrial wood based on statistical data or time studies. Folia Forestalia, 378. Helsinki, 1979. SUMMARY A Comparative Investigation of Various Tractor Types in Round Timber Skidding Lowland Forests The authors have investigated the efficacy of several tractor types in skidding of round timber from forests to depot as follows: — from oak stands in tie lowlands on dry terrain in an expoited mature forest using a Timberjack 360 articulated tractor with normal and wide tires. At removal distances from .5 to 1 km, the use of wide tirees resulted in the expenditure of 30°/« more time than when the normal tires were used; — from muddy terrain in ash stands the use of the caterpillar tractor TDT-55 showed to be more profitable for log removal than the used of an articulated tractor; — for the removal of narow logs such as those resulting from forest thinnig, the researchers tested the agricultural tractors IMT-55 and ZETOR-5748 which were both of equal strength and confirmed that their use is more economical than the use of heavier articulated tractors. Graph 3 shows the speed of the adapted agricultural tractor 1MT-558 over various distances when empty (A) and when loaded (B) and Fig. 4 gives the same information for the ZETOR 5748 tractor. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 38 <-- 38 --> PDF |
»Prosječna drvna masa privlači se sve više traktorima. Krupni drvni sortimenti i cijela debla ili stabla privlače se opremljenim poljoprivrednimtraktorima. Zglobni šumski traktori su prilagođeni za rad u šumi i kretanje po teškim šumskim terenima. .. . Opremljeni su snažnim vitlom, kojim se do traktora privlači drvna masa iz jaraka i nedostupnih mjesta. Na taj način nastao je specijalni šumski traktor, kojim se dobar dio problema privla. čenja krupnih drvnih sortimena rješava. Tako reći preko noći nabavljen jevelik broj poljoprivrednih i zglobnih šumskih traktora, koji su dobrim dijelom zamijenili ranije životinjske sprege. Na ovom području rade slijedeći poljoprivredni traktori: IMT 535, IMT 558, IMT 575, Zetor 50, Zetor 5545, John Beere 4320. Uz njih rade i slijedećizglobni traktori: Timberjack 209, Timberjack 360, John Deere 440 A i John Deere 540 A. . . . Na sječinama gdje rade zglobni traktori, organizira se sječa debalnom metodom tako da se stabla obaraju usmjereno u obliku riblje kosti u odnosu na smjer izvlačenja. U šumi se krešu grane, a debla se izvlače zglobnim ili jačim poljoprivrednim traktorima, dok se na stovarištu vrši trupljenje (prerezivanje na određenu dužinu, prema zahtjevu potrošača). Prostorno se drvo izrađuje u šumi u metarske komade, a iznosi se samaricama ili opremom uz poljoprivredne traktore (oprema se izrađuje u vlastitim radionicama, a konstruirana je po prijedlogu stručnjaka Šumskog gospodarstva »Mojica Birta«) na stovarišta. Prednost tako mehaniziranog rada prema ranijemleži u tome što je gospodarstvo u stanju da uz svoju mehanizaciju organizira redovnu proizvodnju kako mu to najbolje odgovara, bez obzira na trenutnu ponudu zaprega konja i cijene takvog rada, koje su rasle tolikom brzinom da ih više nismo mogli pratiti uz postojeće prodajne cijene. ...« (STO GODINA ŠUMARSTVA BILOGORSKO-PODRAVSKE REGIJE Bjelovar, 1974. god., str. 347—348) |