DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 23     <-- 23 -->        PDF

KOMPARATIVNO ISPITIVANJE RAZNIH TIPOVA TRAKTORA
KOD PRIVLAČENJA TEHNIČKE OBLOVINE U NIZINSKIM
SUMAMA


Prof. dr Stevan Bojanin,. dipl. ing.
Docent Stanislav Sever, dipl. ing.
Šumarski fakultet, Zagreb


SAŽETAK. V radnji autori tretiraju problem primjene pojedinihtipova traktora kod izvlačenja u nizinskim šumama i to u zrelim
sastojinama i proredama. Razmatrano je izvlačenje tehničke oblovine
uz primjenu metode duge oblovine te sortimentne metode.
Rezultati istraživanja daju uvid u utroške vremena i učinke traktora,
pa mogu poslužiti kao osnova za određivanje ekonomičnosti
primjene određenog tipa traktora kod izvlačenja, u određenim
uvjetima rada.


I UVOD I PROBLEMATIKA


Kod razmatranja problema izvlačenja oblog drva u nizinskim šumama,
ako pri tome mislimo na zrele sastojine, potrebno je primijeniti vozila veće
mase i snage. U novije vrijeme napušta se sortimentna metoda tj, izrada
sortimenata u šumi, a rad se izvodi na slijedeći način:


Nakon obaranja, stablima se u sastojim okrešu grane, deblima se odvoji
donji dio koji sadrži tehničke Sortimente, pa se taj dio privlači na
pomoćno stovarište i tamo se obavlja konačna izrada krojenjem i trupljenjem
sortimenata (trupce i eventualno radničko drvo). Tako se kod izvlačenja
primjenjuje poludeblovna metoda ili izvlačenje duge oblovine. Prostorno
drvo se izrađuje na sječini. U manjem broju slučajeva primjenjuje
se izvlačenje cijelih debala (deblovna metoda).


U sastojinama za proređivanje za sada se u velikoj većini primjenjuje
sortimentna metoda, tj. izrada sortimenata obavlja se u sastojini, a za izvlačenje
se primjenjuju lakši, mahom adaptirani poljoprivredni traktori te konji.
Poseban problem ovdje predstavlja izvlačenje prostornog drva, naročito
sastojinama gdje se traktori ne mogu ´kretati zbog gustoće stojećih stabala.


II PODRUČJE RADA I METODIKA ISTRAŽIVANJA


Primjenu mehanizacije kod izvlačenja razmatrat ćemo prvo u hrastovoj
sječini (sastojini) u ravnici, gdje je izvršen dovršni sijek, a pomlađivanje
je prirodno. Vlake nisu posebno projektirane i građene, nego su kao vlake