DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Osobitosti krškog reljefa uvjetuju u cijelom alpsko-dinarskom masivu, pa tako i u okolišu Kredarice, Bjelašnice i Vučjaka, pojavu inverzije temperature zraka u udubinama, odnosno negativnim oblicima terena, između kojih su najpoznatije ponikve (vrtače).5 Osim sniženja temperature zraka (i tla) mijenjaju se u tim upuštenim reljefskim oblicima i neki drugi klimatski elementi i pojave (na pr. kraća je insolacija, jača je zaštićenost od vjetra, češće su pojave rose i mraza, dublji je snježni pokrivač i duže njegovo trajanje i dr.). Posljedica toga su i promjene u edafskim prilikama i raslinstvu, koje se očituje u povaljivanju frigorifilnijih biljaka i fitocenoza. O inverziji temperature zraka te usporednom fenomenu ponikava i obrata vegetacijskih pojasa poznati su mnogi radovi (HORVAT 1953, RITTER-STUDNIČKA 1955, PRISTAV 1959, ABDIĆ-FUKAREK 1961, FUKAREK 1962, LUČIĆ 1974, BERTOVIĆ 1975. i dr.). Oborine u obliku kiše, snijega, susnježice, solike i si. predstavljaju uz temperature najvažniji klimatski element. Količina oborina ovisi općenito o reljefu i udaljenosti od mora, a njihova razdioba kroz godinu jedna je između glavnih klimatskih karakteristika nekog kraja. U različitih godinama promatranog 16-godišnjeg razdoblja, mjesečne količine oborina varirale su na sve tri stanice u širokim granicama (Tab. 7). Ovisno o tome mijenjale su se i ukupne godišnje oborine: na Vučjaku 1540 i 2480 mm, na Bjelašnici od 682 do 1392 mm, na Kredarici između 1700 i 2545 mm, Najveće razlike u godišnjim količinama oborina bile su na Vučjaku (940 mm), a najmanje na Bjelašnici (710 mm). Postaja Kredarica ima najveću poprečnu godišnju količinu oborina (2033 mm) i najveće mjesečne srednjake oborina od svibnja do rujna uključivo i u studenom Stanica Vučjak, s poprečnom god. količinom oborina 1875 mm, ima najveće srednjake oborina u preostalih 6 mjeseci. Opservatorij Bjelašnica ima najmanji godišnji (993 mm) i sve mjesečne srednjake količine oborina. Maksimumi srednjih god. količina oborina zabilježeni su na Kredarici (252 mm) u kolovozu, a na Vučjaku (218 mm) i Bjelašnici (120 mm) u studenom. Minimalne srednje god. količine oborina su na Bjelašnici (51 mm) u travnju, na Kredarici (94 mm) u siječnju, a na Vučjaku (110 mm) u srpnju (Tab. 8). Najveći sezonski srednjaci oborina zabilježili su u proljeću (473 mm) i zimi (478 mm) na Vučjaku, a za vrijeme ljeta (693 mm) i jeseni (627 mm) na Kredarici. U toplijoj polovici godine (mjeseci IV — IX uklj.) palo je na Kredarici 1198 mm odnosno 59%, na Bjelašnici 509 mm odn. 51%, a na Vučjaku 831 mm odn. 44% od ukupne godišnje količine oborina (Tab. 9). Istaknute osobitosti i razlike u količinama i rasporedu oborina pokazuju, da okoliš Vučjaka ima obilježja maritimnog, a Bjelašnica1´ i Kredarica kontinentalnoga pluviometričkog režima. 5) U nas najpoznatija temperaturna inverzija zabilježena je u ponikvi Mrazište, između vrhova Bjelašnice i Igmana, dana 17. II 1956. godine, s vrijednošću —41,80(3. 6) IGREC (1961) navodi mišljenje H. PAŠIĆa, koji smatra da je količina oborina na Bjelašnici u starijem nizu motrenja repezentativnija, iako se to ne može apsolutno tvrditi. 105 |