DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 93 <-- 93 --> PDF |
U osmom poglavlju n,alaze se slijedeći prilozi: — Problemi kalkulacije cijene koštanja (B. Illyes) — Ekonomska istraživanja vezana za različite načine uzgoja topola (L Markus), — Ekonomski problemi prerade drveta topola i vrba (Karoly Szabo). Poglavlje 9. Topola i vrbe u arhitekturi krajolika (Bela Keresztesil), p. 322— 325. REVUE FORESTIERE FRANCAISE, Nr 6, 1979. Na uvodnom mjestu nalazi se prikaz Dr M. Scheifele-a, zemaljskog šumarskog predsjednika u Ministarstvu za prehranu, poljoprivredu i životni okoliš Baden- Würtenberga (SR Njemačka) »Šuma u Baden-Würtenberg-u« iz kojeg saznajemo, da je godišnji etat 6 mS/ha i da je čisti prihod u 1977. godini iznosio 167 DM po ha ili 23 DM po m^. Autor je posebno obradio »evoluciju šume u prostor za razonodu«. 1. U rubrici »Biologija i šuma« P. Andr e saopćuje rezultate provedenih ispitivanja o »određivanju fiziološkog stanja šumskih biljaka« odnosno crnog bora (Pinus nigra ssp. Laricio Poiret) i smreke (Picea abies L Karst.), a Ph. J. Stewar t (iz Commonwealth forestry institute sveučilišta u Oxfordu) o »rodu No thofagus i njegovog koriščenja u šumarstvu Britanije«. Ovaj rod bukava je rod južne hemisfere i to na području Nove Gvineje, jugoistočnih strana Australije. Tasmanije, Nove Kaledonije, Novog Zelanda i područja Cile-a u Južnoj americi. Kako se areal nekih vrsta nalazi i na 1500 m n. m. (u Novoj Gvineji), to im odgovara i klima u Engleskoj. Tako su npr. 6-godišnja stabla N. Procera u Arboretumu Westonbirt na staništu volitske gline postigla visinu od 5 metara. 2. U rubrici »Tehnika i šuma« nalaze se radovi — D. Alexandrian: Prvi rezultati pokusa s gnojenjem u perimetru D.F.C.I. u masivu Fonfroide (Aude), — P. L. M a s s e t: Studija o ovisnosti Poglavlje 10. Zaključci (B. Keresztesi). Knjiga je štampana na kvalitetnom papiru, tvrdo ukoričena. Ilustrirana je brojnim grafikonima, tabelama to slikama. Na kraju knjige je dan prikaz korištene literature. Knjigu preporučamo svim šumarskim stručnjacima koji se služe mađarskim jezikom, posebno onima, koji se bave problematikom sistematike, uzgoja, zaštite, uređivanja, ekonomike, iskorišćivanja te prer.ade topola i vrba. Doc. dr A. Krstinić tehničkih svojstava trešnjevine i staništa, i — F. Grison : Dokle je stigla genetska melioracija okume-a u Gabonu. Masiv Fonfroide nalazi se 18 km od zapadne obale Sredozemnog mora s godišnjom temperaturom 14" C, god. oborinama oko 600 mm (od čega oko 100 mm u tri ljetna mjeseca), tlo pokusne plohe je lesivirano.a dubine oko 50 cm. Gnojenje je izvršeno godinu dana nakon sadnje sa: a) količinom 1 NPK tj. s 10 s amonijn it rata (20% N), 10 g superfosfata (45% PO) i 20 g kalijevog sulfata (50% KO), a dvije godine kasnije s 40 g kompleta 15 x 15 x 15; b) količinom 2NPK koja je sadržala dvostruku količinu kao 1 NPK; c) količinom 2PK, koja se sastojala od 10 g superfosfata i 20 g kalijevog sulfata. Maksimalne visine biljaka 5 godina nakon sadnje postigle su (u zagradi kontrolnih — negnojenih): — česmina (Q. ilex): 1NPK 88,0 cm (80,1 cm), — hrast medunac: 2NPK 92,7 cm (81,4 cm), — cedar: 2PK 164,7 cm (163,3 cm — s 1NPK 132,5 cm, a s 2NPK 143,8 cm), — pinj (P. pinea): 2NPK 113,6 cm (91,0 cm), — arizonski čempres: (189,4 cm), 2NPK 232,9 cm 95 |