DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 91 <-- 91 --> PDF |
dam tabelarnih pregleda daje niz podataka kako po Republikama i Autonomnim pokrajinama tako i po godinama. Za podrobnije upoznavanje sadržaja preporučamo nabavu ovog sveska »Topole«.** To **Adresa uredništva i administracije »Topole«: Beograd, Terazije 23/VII. vrijedi i za prikaz P. Vratarića. »Bilansiranje uspješnosti gospodarenja plantažnim oblikom uzgoja euroamerčkih topola u uvjetima Š. G. Osijek«, jer bi iznošenje sadržaja bilo potrebno prepisati velik dio originala. O. Piškorić V. HREN: Podesnost Levakovićeve funkcije za izražavanje i praćenje razvoja sastojinske strukture, Zagreb, 1979. Studija »Podesnost Levakovićeve funkcije za izražavanje i praćenje razvoja sastojinske strukture« doktorska je disertacija autora — Vladimira Hrena , dipl. inž. šum. VI. Hren obranio je dizertaciju i postigao doktorat šumarskih znanosti još 1973. godine, ali je tek sada objavljena u publikacijama Šumarskog instituta Jastrebarsko kao »RADOVI« br. 36. Izdavač je, kao i ostala 3 sveska (37- 39) izašla u 1979. godini tadašnja Poslovna zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom o. sol. o. Zagreb. Autor je ispitao podesnost Levakovićeve funkcije, izražene u logaritamskom obliku, log Y = log K + Cj log d + c2 log (1 - d) za »obračunavanje karakterističnih vrijednosti frekvencije broja stabala po debljinskim i visinskim stepenima« za bukvu i hrast kitnjak. Svoja istraživanja V Hren proveo je na osnovu podataka s 50 ploha za kitnjak i 62 plohe za bukvu, postavljenih u šumama hrvatskog međurječja (između Drave i Save). Usporedivši Levakovićevu funkciju s nekim drugima (J. Halaja, L. Fekete-a, A. V. Turjina, A. Sciffela) V, Hren zaključuje: »Funkcija A. Levakovića korak je naprijed u upoznavanju strukture sastojine i u praćenju njezinog razvoja ovisno o vrsti drveća, dobi ili prsnom promjeru srednjeg stabla sastojine. Ona je jednostavna, frekvenciju definira sa samo 2 pokazatelja, omogućuje da se vilo objektivno ustanovi zatečeno stanje sastojine te da se prati njezin razvoj ovisno o dobi ili povećanju debljine. Funkcija omogućava da se ustanove razlike u razvoju strukture raznih vrsta drveća u istim, kao i razvoj strukture iste vrste u različitim ekološkim uvjetima i raznim starostima. Uzgajivaču omogućuje da upozna strukturu sastojina u pojedinim razvojnim stadijima sastojine i podesi uzgojne zahvati tako, da strukturni oblik sastojine približi što više prirodnom obliku. Obračun osnovnih vrijednosti Levakovićeve funkcije prije i poslije zahvata uspoređen s normalnim (ili optimalnim) podacima za određeni stadij pomogli bi uzgajivaču da se objektivno orijentira u vrijednosti svoga zahvata. Funkcija A. Levakovića može poslužiti svagdje gdje treba brzo i objektivno usporediti sastojinsku strukturu i pratiti njen razvoj.« (str. 68). O. Piškorić |