DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 88 <-- 88 --> PDF |
u ovom poglavlju razradio genetičku specifičnost i kemijski sastav nukleinskih kiselina, strukturu i svojstva DNK, replikaciju, mutaciju gena, funkciju gen,a, analizu strukture gena, determinaciju fenotipa i ulogu gena u kromosomskom genetičkom sistemu. XI Genetske osnove ontogeneze. Ovdje je prikazana genetička kontrola moriofiziološke diferencijacije, genetička kon trola proces^ metabolizma, priroda veze između gena i biokemijskih reakcija, on togenetska adaptacija te ekspresivnosti i penetrabilnost gena. XII Genetika populacija i genetičke osnove evolucije. Prvo je prikazana genetička ravnoteža populacije a zatim faktori koji ruše tu ravnotežu. Iza toga opisan je nast.anak vrsta mikro—evolucija te specijacija i opći broj vrsta formiranih tokom organske evolucije od nastanka života na zemlji. XIII Literatura B. Oplemenjivanje biljaka XIV poglavlje predstavlja uvodni dio u oplemenjivanje biljaka u kojem se govori o promjenama u prirodi pod utjecajem čovjeka, etapama u r.azvoju oplemenjivanja biljaka, značaju oplemenjivanja biljaka za šumarstvo i pejsažnu arhitekturu, zadacima i metodama oplemenjivanja šumskih i ukrasnih biljaka. XV Polazni materijal. U ovom poglavlju prikazana je genetička varijabilnost populacija šumskog i ukrasnog drveća i grmljia, paralelne (homologne serije nasljedne promjenljivosti, introdukcija polaznog materijala, princip osnivača populacije, odnos introduciranog polaznog materijala prema ekološkim faktorima okoline, važnost poznavanja mikrosistematike polaznog materijala za proces oplemenjivanja biljaka. XVII Oplemenjivanje hibridizacijom, obuhvaća intraspecies hibridizaciju, ulogu inbreedinga u ostvarivanju perspektivnih unutarvrsnih križanja, heterozis, udaljenu hibridizaciju, karakteristike potomstva međuvrsnih hibrida, primjere spontane, subspontane i kontrolirane udaljene hibridizacije, razliku u međuvrsnoj hibridizaciji između biljak;a i životinja, tehniku rada kod križanja biljaka, posebne postupke križanja šumskog i ukrasnog drveća te stimuliranje uroda drveća i grmlj.a. XVIII Oplemenjivanje mutacijama. U ovom poglavlju su opisane mutacije i njihov značaj u oplemenjivanju biljaka, prvi dokazi o utjecaju okoline na poj;avu mutacije, oplemenjivanje pomoću induciranih mutacija, mutageno djelovanje ionizirajućeg zračenja, metode izazivanja mutacija putem zračenja, ultraljubičasti zraci kao mutageni faktor, temperaturni šokovi i kemijski faktori mutiranja. XIX Metode i tehnika selekcije (odabiranje). Opisano je masovno odabiranje, rejonizacij.a sjemenskih objekata, individualna selekcija, odabiranje familija, selekcija klonova, odabiranje ukrasnih biljaka, statistička analiza kvantitativnih svojstava. XX Sjemenske plantaže. Prvo su prikazane prednosti i stanje radova na podizanju sjemenskih plantaž,a a zatim su u redosljedu prikazani radovi na podizanju i uređivanju sjemenskih plantaža. XXI Ocjena vrijednosti novih oplemenjenih oblika šumskog i ukrasnog drveća i drugih biljiaka. Pod ovim naslovom je obuhvaćeno planiranje, podizanje i njega komparativnih pokusa. U XXII poglavlju govori se o evidenciji pri oplemenjivanju šumskog i ukrasnog drveća i drugih biljaka. XXIII Literatura. Ov.aj udžbenik prof. Tucovića je ustvari revidirani i nadopunjeni tekst prvoa izdanja. Autor je to načinio imajući u vidu brzi razvoj mnogih oblasti genetike i oplemenjivanja biljaka. Na taj način stručna j.avnost i studenti su dobili vrijedan i suvremeni priručnik iz oblasti genetike i oplemenjivanja šumskog i ukrasnog drveća. S obzirom da je autor svagdje u tekstu gdje je to bilo moguće i potrebno koristio naša iskustva i literaturu i nastoj.ao obrađenu materiju prilagoditi našim prilikama to će ovaj priručnik biti od neobične koristi za dalje izučavanje genetike i oplemenjivanja šumskog i ukrasnog drveća u n,ašem podnablju. Ovdje je potrebno naglasiti da ovakvih priručnika za sada ima malo u svijetu te je time djelo prof. Tucovića još važnije z,a nas. Knjigu toplo preporučamo studentima, postdiplomantima i stručnjacima. Prof. Mirko Vidaković ´)() |