DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 88     <-- 88 -->        PDF

u ovom poglavlju razradio genetičku specifičnost
i kemijski sastav nukleinskih
kiselina, strukturu i svojstva DNK, replikaciju,
mutaciju gena, funkciju gen,a, analizu
strukture gena, determinaciju fenotipa
i ulogu gena u kromosomskom
genetičkom sistemu.


XI Genetske osnove ontogeneze. Ovdje
je prikazana genetička kontrola moriofiziološke
diferencijacije, genetička kon
trola proces^ metabolizma, priroda veze
između gena i biokemijskih reakcija, on
togenetska adaptacija te ekspresivnosti
i penetrabilnost gena.


XII Genetika populacija i genetičke osnove
evolucije. Prvo je prikazana genetička
ravnoteža populacije a zatim faktori
koji ruše tu ravnotežu. Iza toga opisan
je nast.anak vrsta mikro—evolucija te
specijacija i opći broj vrsta formiranih
tokom organske evolucije od nastanka
života na zemlji.


XIII Literatura


B. Oplemenjivanje biljaka
XIV poglavlje predstavlja uvodni dio u
oplemenjivanje biljaka u kojem se govori


o promjenama u prirodi pod utjecajem
čovjeka, etapama u r.azvoju oplemenjivanja
biljaka, značaju oplemenjivanja biljaka
za šumarstvo i pejsažnu arhitekturu,
zadacima i metodama oplemenjivanja šumskih
i ukrasnih biljaka.
XV Polazni materijal. U ovom poglavlju
prikazana je genetička varijabilnost
populacija šumskog i ukrasnog drveća i
grmljia, paralelne (homologne serije nasljedne
promjenljivosti, introdukcija polaznog
materijala, princip osnivača populacije,
odnos introduciranog polaznog
materijala prema ekološkim faktorima
okoline, važnost poznavanja mikrosistematike
polaznog materijala za proces oplemenjivanja
biljaka.


XVII Oplemenjivanje hibridizacijom,
obuhvaća intraspecies hibridizaciju, ulogu
inbreedinga u ostvarivanju perspektivnih
unutarvrsnih križanja, heterozis, udaljenu
hibridizaciju, karakteristike potomstva
međuvrsnih hibrida, primjere
spontane, subspontane i kontrolirane udaljene
hibridizacije, razliku u međuvrsnoj
hibridizaciji između biljak;a i životinja,
tehniku rada kod križanja biljaka,
posebne postupke križanja šumskog i ukrasnog
drveća te stimuliranje uroda drveća
i grmlj.a.


XVIII Oplemenjivanje mutacijama. U
ovom poglavlju su opisane mutacije i njihov
značaj u oplemenjivanju biljaka, prvi
dokazi o utjecaju okoline na poj;avu
mutacije, oplemenjivanje pomoću induciranih
mutacija, mutageno djelovanje
ionizirajućeg zračenja, metode izazivanja
mutacija putem zračenja, ultraljubičasti
zraci kao mutageni faktor, temperaturni
šokovi i kemijski faktori mutiranja.


XIX Metode i tehnika selekcije (odabiranje).
Opisano je masovno odabiranje,
rejonizacij.a sjemenskih objekata, individualna
selekcija, odabiranje familija, selekcija
klonova, odabiranje ukrasnih biljaka,
statistička analiza kvantitativnih
svojstava.


XX Sjemenske plantaže. Prvo su prikazane
prednosti i stanje radova na podizanju
sjemenskih plantaž,a a zatim su
u redosljedu prikazani radovi na podizanju
i uređivanju sjemenskih plantaža.


XXI Ocjena vrijednosti novih oplemenjenih
oblika šumskog i ukrasnog drveća
i drugih biljiaka. Pod ovim naslovom je
obuhvaćeno planiranje, podizanje i njega
komparativnih pokusa.


U XXII poglavlju govori se o evidenciji
pri oplemenjivanju šumskog i ukrasnog
drveća i drugih biljaka.


XXIII Literatura.


Ov.aj udžbenik prof. Tucovića je ustvari
revidirani i nadopunjeni tekst prvoa
izdanja. Autor je to načinio imajući u
vidu brzi razvoj mnogih oblasti genetike
i oplemenjivanja biljaka. Na taj način
stručna j.avnost i studenti su dobili vrijedan
i suvremeni priručnik iz oblasti
genetike i oplemenjivanja šumskog i ukrasnog
drveća. S obzirom da je autor
svagdje u tekstu gdje je to bilo moguće
i potrebno koristio naša iskustva i literaturu
i nastoj.ao obrađenu materiju prilagoditi
našim prilikama to će ovaj priručnik
biti od neobične koristi za dalje
izučavanje genetike i oplemenjivanja šumskog
i ukrasnog drveća u n,ašem podnablju.
Ovdje je potrebno naglasiti da
ovakvih priručnika za sada ima malo u
svijetu te je time djelo prof. Tucovića
još važnije z,a nas. Knjigu toplo preporučamo
studentima, postdiplomantima i
stručnjacima.


Prof. Mirko Vidaković


´)()