DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 86 <-- 86 --> PDF |
— Peštersku visoravan radi upoznavanja s rezultatima rada Savezne omladinske radne akcije na pošumlj.avanju goleti, gdje su radovi izvođeni u ljetnim mjesecima sa sadnicama s obloženim korjenovim sistemom »Koparfors« i modifikovanim »Kopafors« sistemom. U toku 1978. g. pošumljeno je ovim sistemom sadnicama 1.005 ha, a 1979. g. 1.009 b,a. Uspjeh pošumljavanja, mjereći na osnovu broja preživljenih sadnica na kraju 1979. g., kao drugog vegetativnog perioda, iznosio je 96—100%. Posebno impresionira startni rast zasađenih biljaka crnog bora, bijelog bora, smrče i ariša. Opšti utisak koji rezultira iz ovog kratkog perioda razvoja podignutih kultura je takođe impresivan, i ,ako nije bilo dovoljno vremena da se objekti stručnije i detaljnije analiziraju; — izvanredne sastojine smrče na planini Golij.a, gdje su locirana ogledna polja Šumarskog fakulteta u Beogradu. Vođena je također diskusija o problemu obnavljanja čistih smrčevih sastojin,a u ovom i drugim područjima; — G. j . »Kovilje — Rabrovica«, radi pregleda radova na rekonstrukciji dedegradiranih šuma, s kojima gazduje ŠPIK »Ivanjica« u Ivanjici. Pregledani su vrlo bujni zasadi smrče, ariša i brzorastućih četinara, koji se podižu na sječinama degradiranih šum,a. Na sastanku Sekcije uzgajivača šuma u SR Crnoj Gori vođena je vrlo plodna diskusija i utvrđeni načelni stavovi o problemu gajenj,a i gazdovanja šumama Crne Gore, a posebno o problemu gazdovanja čistim bukovim šumama. Konstatovano je da obim pošumljavanj,a goleti i melioracija degradiranih šumama postupkom biološke rekonstrukcije bilježi trend rasta naročito u onim Republikama, gdje zajednica izdvaja sredstva i participira s nepovratnim sredstvima u troškovima navedenih radova, kao što je slučaj, na primjer, u SR Srbiji. Također je konst;atovano, da u pojedinim Republikama postoje različiti oblici stimulisanja i obaveznosti izvođenja ovih radova, pa bi bilo potrebno da članovi sekcije iz svake Republike pripreme iscrpan prikaz načina stimulisanja i podstiqanja navedenih akcija pošumljavanja i melioracije degradiranih šuma. Sekcija ocjenjuje, da je neophodno da se utvrde najefikasniji oblici finansiranja biološke, rekonstrukcije degr,adiranih šuma, za koju je pored ekonomskih aspekata zainteresovano šumarstvo kao privredna oblast, a također i društvo u cjelini sa stanovišta zaštite i unapređenja čovjekove sredine. Na posljednjem sastanku Sekcije u SR Srbiji, vođen,a je vrlo plodna diskusija i razmotrena pitanja po referatima iz oblasti organizovanja samoupravnih interesnih zajednica za šumarstvo i njihovog uticaja na unapređivanje šuma i šumskog fonda u SR Srbiji i iz problematike angažovanja sredstava Republike za pošumljavanje goleti i melioraciju degradiranih šuma infrastrukturnog karaktera. Još u oktobru 1977. g. Sekcija je zaključila na svojoj sjednici u Šumarskom institutu u Jastrebarskom da n,a žalost uzgojni radovi na njezi šuma opadaju i po obimu i po kvalitetu, i da je kod šumara — uzgajivača nastupila neka nezainteresiranost u mnogim OOUR-a šumarstv.a za uzgojne radove. Također je na istom sastanku zaključeno da se uzgajivači trebaju boriti protiv čistih sječa na velikim površinama, da se zalažu po Republikama i Pokrajinama za bolju propagandu uzgojnih radova i da svi naučni radnici iz oblasti uzgajanja šuma trebaju redovno da objavljuju n,a popularan, jednostavan i pristupačan način rezultate svojih istraživanja, kako u stručnim časopisima tako i u listovima šumarskih organizacija u kojima r.ade ili s kojima sarađuju. S6 |