DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Sredstva za financiranje investicija u šumarstvu korištena su u prosjeku u ovom periodu iz sredstava — privrednih organizacija šumarstva 65% — banaka 24% — društveno političkih zajednica 11% Struktura investicionih ulaganja oscilirala je i u pojedinim godinama se mijenja, a u posljednjih desetak godna kreće se prosječno u: — građevinske radove 51% — opremu 37% — ostalo 12% Knežević Ilija, dipl. inž. i ecc. Viši savjetnik u Saveznom zavodu za privredno planiranje, Beograd SEMENSKE PLANTAŽE ŠUMSKOG DRVEĆA U JUGOSLAVIJI U našem šumarstvu planovi pošumljavanja su svake godine sve veći, a za njihovo izvršenje potrebne su velike količino kvalitetnog šumskog semena. U tu svrhu izdvojene su semenske sastojine lišćara i četinara iz kojih se dobija normalno šumsko seme. Međutim, zbog periodičnog, a često puta neredovnog, uroda semena, nedo voljno izdvojenih semenskih objekata pojedinih vrsta šumskog drveća, nepred uzimanja meliorativnih mera u tim sastojin,ama kao i zbog naše nespremnosti da uberemo sve seme, mi skoro svake godine uvozimo veće količine šumskog se mena iz raznih zemalja, čija nam provenijencija često puta nije poznata. Dakle, postoji nesklad koji traje više godina, između mogućnosti proizvodnje šumskog semena u semenskim sastojinama i sve većih potreba za dobrim semenom. Kako je već odavno poznato da kvalitet buduće biljke zavisi od kvaliteta semena to se sve više pažnje poklanja proizvodnji kvalitetnog šumskog semena. Poljoprivreda je u odnosu na šumarstvo u pogledu toga mnogo više učinila i stvorila mnogo novih visoko prinosnih sorti selekcionisanog semena koje ne samo da zadovoljava naše potrebe već se izvozi u mnoge zemlje sveta u velikim količinama. Na drugoj strani šumarstvo u tom pogledu znatno zaostaje, ali se u zadnje vreme — poslednjih 10 godina radi na selekciji i oplemenjivanju šumskog dr |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Semenska plantaža crnog bcra (Pinus nigra) Konarevo, Šumska sekcija Kraljevo. Foto: Ing. B. Marinkovać veća. Stvorene su nove selekcije (klonovi) vrba i topola predloženih od strane stručne komisije Saveznom komitetu za poljoprivredu za priznavanje. U razvoju šumskog semenarstva bilo je više faza. U prvo vreme seme se nije sakupljalo već su se sastojine prirodno podmlađivale. Docnije u nastojanju da se uvede intenzivniji uzgoj sastojine se ne podmlađuju prirodno, već se upotrebljava seme za čije ubiranje se izdvajaju kvalitetne semenske sastojine iz kojih se dobija normalno šumsko seme. Posle ovoga, prelazi se na još viši stepen gazdovanja. Pored prirodnih semenskih sastojina podižu se kulture i semenske plantaže koje treba da daju još kvalitetnije some tako zvano selekcionisano šumsko seme. Semenska pl.antaža je skup više klonova iste ili različite vrste koji su dobijeni cepljenjem a podižu se i gaje isključivo u svrhu proizvodnje šumskog semena. Ovako dobijene i gajene biljke ranije rađaju semenom, nego one u prirodnim sastojinama, z,apravo od 5—10 godina nakon cepljenja a rastom su niske. Prednosti semenskih plantaža u odnosu na semenske sastojine su jasne. U semenskim sastojinama su stabla visoka i sa njih je ubiranje semen.a teško, |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 75 <-- 75 --> PDF |
dok su u plantaži stabla visoka od 2—6 m, pa je ubiranje semena vrlo lako. Isto t,ako u plantaži su stabla smeštena na maloj površini na kojoj su klonovi najboljih stabala sakupljenih sa većeg područja, ustvari to su fenotipski najbolja plus stabla. Obično se semenske plantaže podižu na odabranim boljim zemljištima, p,a je tu moguće preduzimati meliorativne mere zbog čega je urod češći i veći nego što je to u semenskim sastojinama. Osim toga u plantaži se kontroliše oprašivanje pa se na taj način proizvodi seme od poznatih roditelja, dok je u semenskoj sastojini poznat s,amo jedan roditelj. Ideju o podizanju semenskih plantaža dali su Fabriciu s 1922. godine, Oppermann 1925. godine i Larsen 1934. godine koji je razradio ideju i svojim radovima kroz tri decenije doprineo da se semenske plantaže i podignu. U mnogim evropskim i v.anevropskim zemljama danas postoje takvi zasadi i to na velikim površinama. U Finskoj na preko 2.000 ha, Švedskoj, Čehoslovačt koj, Nemačkoj, Danskoj, Norveškoj, Mađarskoj i drugim, kao i u Americi, Aziji i Africi postoje podignute semenske plantaže iz kojih se dobija dovoljno selekcionisanog šumskog semena za sopstvene potrebe, ,a kod nekih i za izvoz u druge zemlje. I mnoge druge zemlje intenzivno rade na podizanju semenskih plantaža, pa u tu svrhu izdvajaju novčana sredstva i angažuju poseb,an stručni kadar kako bi obezbedili proizvodnju kvalitetnog šumskog semena za radove na pošumljavanju. U našoj zemlji na inicijativu Jugoslavenskog poljoprivredno šumarsko centra — Službe šumske proizvodnje — počev od 1963. godine pristupilo se podizanju semenskih plantaža u većini naših socijalističkih republika i pokrajina. U ovaj rad bili su uključeni pored organ,a zaduženih za poslove šumarstva i svi šumarski fakulteti i instituti kao i pojedine radne organizacije iz šumarstva i upravo u periodu od 1963—1968. godine dosta je učinjeno na realizaciji programa podizanja semenskih objekata — kako na izdvajanju semenskih sastojina t,ako i podizanju semenskih plantaža. Posle toga nastupa period stagnacije, pa ne samo da se u zadnje vreme ne podižu nove plantaže kojih očito nema dovoljno, već se podignute plantaže ne neguju, neke se uništavaju, pa iz onih koje su ostale dobijaju se d,anas vrlo male količine semena koje uopšte nezadovoljavaju narasle potrebe za šumskim semenom. Na inicijativu Jugoslavenskog poljoprivredno-šumskog centra Savezni komitet za poljoprivredu u 1977. godini obrazovao je stručnu komisiju za davanje predloga za priznavanje novostvorenih selekcija semena i s.adnog materijala šumskog bilja i u tu svrhu izrađen je i odobren Pravilnik o načinu priznavanja. Ovaj Pravilnik predviđa i priznavanje semenskih plantaža kao objekata gde se proizvodi selekcionis,ano šumsko seme. Obrazovana stručna komisija u 1978. godini otpočela je sa radom na priznavanju novostvorenih selekcija šumskog semena i sadnog materijala i prikupila podatke o podignutim semenskim plantažama u svim republikama i pokrajinama. Ti podaci prikazani su u priloženom tabelarnom pregledu. 73 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Pregled semensklh plantaža u 1978. godini. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Svega u Jugoslaviji 32,2 ha. Tumač kratica: G. g. — gozdno gospodarstvo, š. g. — šumsko gazdinstvo ili gospodarstvo Š. s. — Šumska sekcija, Š. u. — Šumska uprava Iz pregleda se vidi: 1. U svim republikama i pokrajinama ukupno je do sada podignuto 32,2 ha semenskih plantaža od čega je samo 1,5 ha lišć,ara a ostalo su četinarske vrste. Mišljenja smo da ovo nije ni izdaleka dovoljno obzirom na potrebe za šumskim semenom. 2. Najviše podignutih semenskih plantaž,a ima u SR Hrvatskoj, 16,9 ha, a uopšte ih nema u SR Crnoj Gori, SAP Vojvodini i SAP Kosovu, što takođe otežava ovu situaciju. 3. Urod šumskog semena zapažen je zadnjih godina kod pojedinih klonova u plantažama. Kako se ovde radi o vrlo malim količinama semena, koje praktično ne rešavaju problem šumskog semena, to će šumarstvo još dugo vremena upotrebljavati normalno šumsko seme iz semenskih sastojin,a. 4. Iako su skoro sve Republike i Pokrajine donele zakonske propise iz oblasti šumskog semenarstva i rasadničke proizvodnje, ni jedna od podignutih semenskih plantaža nije priznata kao semenski objekt. Odmah izvršiti meliorativne mere u plantažama, na prvom mestu popunjavanje i priznati one gde je u duhu zakon,a moguće. 5.Da bi šumarstvo u budućim radovima upotrebljavalo selekcionisano šumsko seme, iz semenskih plantaža, u čije prednosti ne sumnjamo, mora se odmah izraditi plan potrebnih semenskih plantaža po Republikama i Pokrajinama i vr stama šumskog drveća i u tu svrhu obezbediti potrebna novčana sredstva. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Ovde angažovati šumarske fakultete, institute, organe nadležne za šumarstvo SIZ-ove, kao i OOUR-a šumarstvu i udruženja, jer se samo zajedničkom akcijom mogu realizovati ovi veom,a važni planovi. Ukoliko to ne učinimo kako su to već učinili u drugim zemljama, mi ćemo još dugo upotrebljavati seme iz semenskih sastojina ili ga uvoziti iz drugih zemalja. ZAKLJUČAK U našoj zemlji zbog većih pošumljavanja potrebne su veće količine šumskog semen,a. I pored prirodnih uslova mi nemamo dovoljno semena već ga uvozimo. Zna-, jući prednost semenskih plantaža, počev od 1963. godine pristupilo se podizanju istih, pa je u periodu od 1963—1968. godine osnovano u svim republikama 32,2 ha semenskih plantaža i to: U SR Srbiji 6,1 ha U SR BiH 6 ha U SR Sloveniji 1,2 ha U SR Hrvatskoj 16,9 ha U SR Makedoniji 2,0 ha Od ovih 32,2 ha, svega 1,5 ha su lišćari a ostala većina četinarske vrste. N,ajviše semenskih plantaža je u SR Hrvatskoj a uopšte ih nema u SR Crnoj Gori, Vojvodini i Kosovu. Zapažen je urod semena ali u malim količinama. Iako su sve republike donele zakonske propise, ni jedna od osnovnih semenskih plantaža nije zvanično priznata. Treba što pre doneti pl,an i program osnivanja novih semenskih plantaža, po vrstama i mestu osnivanja i tu svrhu obezbediti novčana sredstva. LITERATURA Vidaković , M. (I960.): Semenske plantaže šumskog drveća. Jugoslavenski savotodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo, Beograd. Kar a vi a, J. (1979): Sjemenska plantaža malolisne lipe (Tilia cordata Mili.) n,a području šumarije Otok, Šumarski list, godište CHI, br. 7—8, str. 333—344. Podac i Šumarskih instituta i fakulteta o semenskim plantažama. Božidar Marinković dipl. inž. šumarstva Poljoprivredno-šumarski centar Beograd |