DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 7 <-- 7 --> PDF |
brojanjem smo utvrdili broj godina (godova) za koje su vrijeme tih 10 cm prirasli. d) Isto smo na tim unakrsnim pravcima na tanjem kraju trupca izbrojili po 20 posljednjih godova (od kore) i izmjerili širinu te zone što je zapremaju posljednji (20 godišnji) godovi. e) Izmjerili smo i zonu bjeljike na tim unakrsnim pravcima, zato što kod sušenjem zahvaćenih sastojina — bjeljika redovito prva počinje truliti. Stoga se ona kod preuzimanja trupaca (sortimenata) bonificira i odbija, čime se nanose goleme ekonomske štete šumskom gospodarstvu (šumariji). Kako smo u uvodu istakli obračunali smo samo dva tandema za ovu prethodnu obavijest, dok nam obrada ostalih odjela predstoji kada završimo kompletna — planom predviđena — mjerenja na terenu. Smatramo važnom spoznajom i negativnom ekonomskom posljedicom, ako sušenje hrasta signifikantno utječe na kvalitetu, a time i na vrijednost sortimenata. Sušenjem zahvaćene sastojine sporije prerastanje manjevrijednog u vredniji Sortiment. To se isto odnosi i na Sortimente iste kvalitetne klase kada se jedna te ista klasa dugo zadržava u istom vrijednosnom razredu, umjesto da prelazi, na temelju srednjeg promjera, u vredniji. Te se razlike mogu utvrditi samo kompariranjem zdrave i sušenjem zahvaćene sastojine iste starosti i istih (ili približnih) ostalih uvjeta što smo ih naprijed naveli. Time bi se riješila prva zadaća postavljena našim ciljem istraživanja. Vrijednost i postotak prirasta vrijednosti su usko vezani s prvom zadaćom našeg cilja istraživanja. Razumljivo je da su kvaliteta, a time i vrijednost prirasta, slabiji na tanjim sortimentima i sortimentima niže kvalitetne klase. To može uvjetovati i manji postotak prirasta vrijednosti. Svemu tome zajedno pogoduje sušenje hrasta, jer se ono odražava u većem udjelu tanjih sortimenata manje kvalitete. Dakle i rješenje te zadaće može se ostvariti samo kompariranjem rezultata istraživanja zdrave i sušenjem zahvaćene šumske sastojine iste starosti i istih (ili sličnih) drugih relevantnih uvjeta. U svim istraživanim Šumarijama sušenje hrasta lužnjaka nije primijećeno istodobno, nego u različita vremena odnosno raznih godina, pa nam je zbog toga bilo teško izraditi jednoobraznu metodologiju rada. Međutim, svjesni smo da bez jedinstvene metodologije rada ne mogu biti ni rezultati istraživanja komparabilni. Zato smo i mjerili 10 cm od kore na preprezima trupaca i brojali godove da bismo ustvrdili koliko je godina trebalo zdravoj, a koliko sušenjem zahvaćenoj šumskoj sastojini, odnosno sortimentima da prirastu tih 10 cm. Pošto je sušenje, u pravilu, masovnije primijećeno u posljednjih 20 godina, to smo na prerezima sortimenata također brojali posljednjih 20 godova i mjerili širinu te zone da utvrdimo koliko je ona veća u zdravim od sušenja zahvaćenih šumskih sastojina iste starosti (i istih drugih uvjeta). Taj podatak će nam, također, koristiti pri rješenju prve i druge zadaće u našem cilju istraživanja. Izuzetno važan je i podatak o širini bjeljike na prerezima sortimenata. Treba još jedanput istaći da bjeljika, u pravilu, prva počne trunuti na sortimentima iz sastojina zahvaćenih sušenjem. To se obično događa osobito kod mlađih šumskih sastojina, gdje je sloj ili omotač bjeljike relativno najširi. Ona (bjeljika) toliko naglo počne trunuti da joj često nismo mogli ni |