DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 7     <-- 7 -->        PDF

brojanjem smo utvrdili broj godina (godova) za koje su vrijeme tih 10 cm
prirasli.


d) Isto smo na tim unakrsnim pravcima na tanjem kraju trupca izbrojili
po 20 posljednjih godova (od kore) i izmjerili širinu te zone što je zapremaju
posljednji (20 godišnji) godovi.


e) Izmjerili smo i zonu bjeljike na tim unakrsnim pravcima, zato što
kod sušenjem zahvaćenih sastojina — bjeljika redovito prva počinje truliti.
Stoga se ona kod preuzimanja trupaca (sortimenata) bonificira i odbija, čime
se nanose goleme ekonomske štete šumskom gospodarstvu (šumariji).


Kako smo u uvodu istakli obračunali smo samo dva tandema za ovu
prethodnu obavijest, dok nam obrada ostalih odjela predstoji kada završimo
kompletna — planom predviđena — mjerenja na terenu.


Smatramo važnom spoznajom i negativnom ekonomskom posljedicom,
ako sušenje hrasta signifikantno utječe na kvalitetu, a time i na vrijednost
sortimenata. Sušenjem zahvaćene sastojine sporije prerastanje manjevrijednog
u vredniji Sortiment. To se isto odnosi i na Sortimente iste kvalitetne
klase kada se jedna te ista klasa dugo zadržava u istom vrijednosnom razredu,
umjesto da prelazi, na temelju srednjeg promjera, u vredniji. Te se
razlike mogu utvrditi samo kompariranjem zdrave i sušenjem zahvaćene
sastojine iste starosti i istih (ili približnih) ostalih uvjeta što smo ih naprijed
naveli. Time bi se riješila prva zadaća postavljena našim ciljem istraživanja.


Vrijednost i postotak prirasta vrijednosti su usko vezani s prvom zadaćom
našeg cilja istraživanja. Razumljivo je da su kvaliteta, a time i vrijednost
prirasta, slabiji na tanjim sortimentima i sortimentima niže kvalitetne
klase. To može uvjetovati i manji postotak prirasta vrijednosti. Svemu
tome zajedno pogoduje sušenje hrasta, jer se ono odražava u većem udjelu
tanjih sortimenata manje kvalitete. Dakle i rješenje te zadaće može se ostvariti
samo kompariranjem rezultata istraživanja zdrave i sušenjem zahvaćene
šumske sastojine iste starosti i istih (ili sličnih) drugih relevantnih
uvjeta.


U svim istraživanim Šumarijama sušenje hrasta lužnjaka nije primijećeno
istodobno, nego u različita vremena odnosno raznih godina, pa nam je
zbog toga bilo teško izraditi jednoobraznu metodologiju rada. Međutim, svjesni
smo da bez jedinstvene metodologije rada ne mogu biti ni rezultati istraživanja
komparabilni. Zato smo i mjerili 10 cm od kore na preprezima trupaca
i brojali godove da bismo ustvrdili koliko je godina trebalo zdravoj, a
koliko sušenjem zahvaćenoj šumskoj sastojini, odnosno sortimentima da prirastu
tih 10 cm. Pošto je sušenje, u pravilu, masovnije primijećeno u posljednjih
20 godina, to smo na prerezima sortimenata također brojali posljednjih
20 godova i mjerili širinu te zone da utvrdimo koliko je ona veća u
zdravim od sušenja zahvaćenih šumskih sastojina iste starosti (i istih drugih
uvjeta). Taj podatak će nam, također, koristiti pri rješenju prve i druge
zadaće u našem cilju istraživanja.


Izuzetno važan je i podatak o širini bjeljike na prerezima sortimenata.
Treba još jedanput istaći da bjeljika, u pravilu, prva počne trunuti na
sortimentima iz sastojina zahvaćenih sušenjem. To se obično događa osobito
kod mlađih šumskih sastojina, gdje je sloj ili omotač bjeljike relativno
najširi. Ona (bjeljika) toliko naglo počne trunuti da joj često nismo mogli ni