DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 66 <-- 66 --> PDF |
koliko istovremeni epidemijski napadaji štetnika ovo povećanje prirasta ne zaustave kao npr. brštenje lišća po gusjenicama štetnih leptira. Mala sunčeva radijacija, niske temperature i velika vlaga, kada nastupe istovremeno i potraju dulje vremena utječu nepovoljno na prirast, jer skraćuju vegetacijski period. U koliko se u tim prilikama pojavi još i bršćenje lišća po gusjenicama leptira ili epidemija štetnih gljiva, tada se prirast godova u širinu, kao i tekući volumni prirast npr. hrastovih stabala može sniziti i za 50%. Pojačana sunčeva radijacija u području niskih temperatura, kada je temperatura činitelj minimuma (kao u polarnim krajevima i visokim planinama), gdje je dovoljno ali ne i previše vlage — može povoljno djelovati na povećanje prirasta šumskog drveća, kada se u tim područjima inače kratki vegetacijski period uslijed tih okolnosti — produlji. Ova nam zaključna razmatranja pokazuju svu složenost djelovanja klimatskih činitelja ekoloških prilika šumskih (a i drugih) područja. Tome moramo dodati da vrste tla na kome šume rastu, te promjene, koje mogu utjecajem čovjeka u šumi i tlu tijekom vremena nestati, mogu biti uzrokom još složenijih djelovanja tih činitelja ekosistema. Iz svega što smo raspravili možemo izvesti ovaj opći zaključak: Dobar rast i zdravost šuma, a tim i njihova otpornost prema štetnim činiteljima u velike je ovisna o utjecaju vrlo promjenjivih klimatskih činitelja. Pozitivni ili negativni rezultati tih promjenljivih klimatskih utjecaja na rast šuma uvjetovani su njihovim intenzitetom te vremenskim nastupima, kao i o njihovom manje ili više sinhroniziranom djelovanju, ali i o intenzitetu djelovanja pojedinih činitelja, koji zbog svoje jakosti često može potisnuti utjecaj ostalih činitelja. Za rast šuma pozitivna i dobra ekološka stanja nastaju sinhroniziranim djelovanjem klimatskih činitelja, koji po svom intenzitetu na taj rast djeluju u ekološki povoljnim granicama. Za rast šuma nepovoljne ekološke prilike stvaraju u prvom redu nastupi ekstremnih klimatskih faktora, pogotovo kada dva ili više njih nastupi istovremeno, pa se nastale prilike održe tijekom više vegetacijskih perioda. U tom slučaju opada prirast, a i otporna snaga šuma. Moramo još istaći, da u našim prilikama veće ili češće štete po rast šuma nastaju pod utjecajem ekstremno visokih temperatura i suša nego kod niskih temperatura i u prevlažnim godinama. U oba se slučaja smanjuje prirast i pojavljuju se suhari, ali u prvom se slučaju gotovo redovito priključuju i štete od insekata i požara, što se u hladnim i mokrim godinama vrlo rijetko događa. Ovim izlaganjima bila je svrha dati bar donekle uvid u složene utjecaje što ih imaju klimatski faktori na rast šuma. Posljedice tih utjecaja se obzirom na raznolikost klime pojedinih područja i sastav šumskih cenoza često vrlo razlikuju, tako da se za znanstvena klimatsko-ekološka i biološka istraživanja na tom području pruža široko polje rada.") *) Ovaj rad objavljen je i u »Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, Nr 10, Oktober 1978. 64 |