DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 60     <-- 60 -->        PDF

— Pinus maritima). S druge strane M. de Bona zauzima se za korišćenje
lovorike (Laurus nobilis), pozivajući se na brojnost i uspješnost rasta te vrste´
na području Opatije i navodi, da je samo 1891. godine oko Crikvenice, Selca
i Novog posijano 225 kg sjemena lovorike. Međutim, lovorika se tek u najnovije
vrijeme naseljava u sastojine bijelog graba i crnog bora sjemenom
iz parkovnih nasada u navedenim mjestima.
A. Premužić u svojoj »Osnovi za turističko i gospodarsko uređenje okolice
primorskih kupališta i ljetovališta Crikvenica, Selca i Novog« (koja je
objavljena u sušačkim novinama »Novi list« br. 755—759/1934), uz ostale
vrste, planira za sadnju i česminu, zeleniku, planiku i mirtu.
Zaključno konstatiram, da kako na osnovu prirodnim načinom razmnoženih
tako i na umjetni način unešenih, a posebno u parkovnom uzgoju ne
samo na tom području (u Crikvenici) nego i na Rijeci i u Kostreni, česmi na
je na ovom području u dubini kopna od najmanje 1 km
ravnopravna vrsta s hrastom meduncem te da bi trebalo pomagati razvoj
njezinog prirodnog podmlatka, a kod pošumljavanja nastaviti sa dosadašnjom
primjenom ove vrste. Zeleniku pak treba podržavati u prirodnom razvoju
i razmnožavanju, a koje će biti i veće, što će biti više sjemenskih stabala.
Iako se od zelenike ne mogu očekivati stabla takvih dimenzija kao od česmine,
ipak bi je trebalo i ručno unositi, zbog manjih troškova, sjetvom sjemena,
a kojeg će uvijek biti dosta na stabalcima u području Zagori.**)


LITERATURA


1.
Anić, M.: Proučavanje crnog koprivića i ekstremnih nalazišta česmine i zelenike;
Ljetopis JAZU, knj. 69, str. 301—302, Zagreb, 1963.
2.
Bona, M.: Njekoliko crtica iz »hrvatske Riviere«. Šum. list, XII, Zagreb,
1888, str. 478.
3.
Bona, M.: Radnje oko pošumljenja primorskog Krasa izvedene na trošak
autonomnog budgeta u području rieeko-modruške županije, Šum. list, XIII,
Zagreb, 1890, str. 165.
4.
Bona, M.: Kulturno-geografički opis hrvatsko-primorskog »krasa« u području
modruško-riečke županije i njegovo pošumljenje po autonomnom budgetu.
Šum. list, XVI, Zagreb, 1892, str. 331.
5.
F u k a r e k, P.: Granice i podjela Jadranskog kraškog područja na osnovu
prirodne vegetacije; Šum. list, Zagreb, 1977, str. 417—435.
6.
Hire , D.: Pogled u floru hrvatskog Primorja s osobitim obzirom na šumsko
drveće i grmlje; Šum. list, Zagreb, 1891, str. 107—118, 145—155 i 195—208.
7.
Horvatić , S.: Biljno-geografski položaj i raščlanjenje našeg Primorja u
svjetlu suvremenih fitocenoloških istraživanja ;Acta Botanica Croatica, vol.
XXII, Zagreb, 1963.
8.
Horvatić , S.: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih
jedinica Hrvatskog Primorja; JAZU, Zagreb, 1963.
**) Ovom prilikom registriram i lokalitet česmine Brestova , lokalitet između
Brseća i Plomina odnosno onaj, koji se nalazi između Opatije i Ike, zabilježenih
po M. ANIĆU (lit. 1) i onog u Plominskom zaljevu, površine oko 2 ha.