DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Obilazeći područje naših hrastika, anketiranjem stručnjaka i na druge načine — saznali smo da su se ozbiljnija sušenja hrasta lužnjaka primjećivala na području Šumarija Vrbovec, Čazma, Novoselec, Lipovljani, Repaš, Podravska Slatina, Koska, Vinkovci, Otok i Spačva. U tim šumarijama smo postavili pokusne površine (u pravilu cijele odjele) starosti od 40 do 140 godina na kojima smo otpočeli sa istraživanjima. Pokusne površine (odjele) smo postavili, odnosno izabrali, tako da na svakoj starosti zdrave šumske sastojine odgovara u tandemu sušenjem zahvaćena šumska sastojina. To se, razumljivo, nije uvijek moglo učiniti u svakoj Šumariji, ali izuzetno moglo se ostvariti kombinacijom šumarija pod uvjetom da su sastojine istog bonitetnog razreda staništa i da su prije sušenja bile u istim ili sličnim ekološkim, gospodarskim i dr. uvjetima — kako bismo ih mogli komparirati. Sastojine smo podijelili po dobnim razredima (10 godina) i nastojali smo da u svakom dobnom razredu budu zastupljene najmanje po dvije zdrave i po dvije sušenjem zahvaćene inače podjednake šumske sastojine, odnosno najmanje po dva tandema. Do momenta izrade ove prethodne obavijesti obavili smo terenska snimanja (mjerenja) u 8 zdravih i 8 sušenjem zahvaćenih odjela. Budući da je obrada podataka dosta teška i komplicirana, to smo za ovu priliku obradili samo dva tandema različite starosti. Te rezultate istraživanja donosimo u ovoj obavijesti. METODA RADA Pregledom plana sječa u navedenim, sušenjem zahvaćenim, Šumarijama za 1978. i 1979. godinu izdvojili smo one zdrave i sušenjem zahvaćene odjele koji su redovito dolazili na red za sječu. Na taj smo način eliminirali subjektivni (naš) faktor i prepustili odnosnim Šumarijama da vrše sječu i izradu onako kako to one i inače rade u redovitom iskorišćivanju šuma; dakle, bez osvrta na naša istraživanja, a vodeći računa o principima najveće ekonomičnosti svoga rada. Dakako, naši uvjeti su bili da izabrana zdrava i sušenjem zahvaćena šumska sastojina (tandem) bude iste (ili približne) starosti, istog bonitetnog razreda staništa, istog obrasta u vrijeme prije sušenja i istog (ili približnog) omjera smjese vrsta drveća u sastojini kao i da se u njima podjednako gospodarilo. Nakon tako odabranih odjela otpočeli smo s mjerenjima u tim odjelima (sječinama), i to: a) Mjerenjem dužine i srednjeg promjera (bez kore) na prvom, drugom i eventualno trećem trupcu (sortimentu) od panja. Budući da kvaliteta i postotak prirasta kvalitete drvne mase dolazi najviše do izražaja u prvih debljih 10-12 m debla, to smo mjerenjima obuhvatili samo te dužine. Tako smo postupili na svakom posječenom stablu u sječini, bez obzira na prsni promjer stabla. Dakle, stabla nisu birana nego su mjerenja vršena na svim stablima u sječini; tamo gdje nismo mogli ismjeriti sva stabla, ostala su neizmjerena posječena stabla na određenoj površini odjela (sječine), a ne pojedina stabla u sječini. b) Izmjerene Sortimente pod a) procijenili smo, prema JUS-u, u kvalitetne klase i zaveli ih — s dimenzijama — u terenski manual. c) Na tanjem kraju trupca (sortimenta) izmjerili smo metrom (vrpcom) unakrsni promjer bez kore i na tim pravcima u dužini od 10 cm od kore 4 |