DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 59 <-- 59 --> PDF |
jednom posječena na panj teško se razvija iz izdanaka u stabalca. Ponika i podmlatka iz sjemena zapaženo je mnogo manje nego od česmine (samo na lokalitetima 2.1 i 2.3). Uspoređujući podatke D. HIRCA (lit. 3) o rasprostranjenosti zimzelenih listača na ovom području, možemo konstatirati, da se oni za česminu i zeleniku uglavnom poklapaju. Međutim navod Hirca, da se i planika nalazi na tom području ne odgovara današnjem stanju. No prema A. PETRAČIĆU (lit. 6) navod D. Hirca o rasprostranjenju planike na otoku Krku također ne odgovara današnjem stanju, jer se ta vrsta ne nalazi u popisu vrsta kod Petračića. SI. 5. Bujno razvijeno stablo česmine na obali u Crikvenici. Nadalje prema Hircu na ovom području ima dosta i drače (Paliurusaculeatus Lam.), dok je veprina (Ruscus aculeatus L.) »veoma obična i tako bujna, da uništuje svaku drugu bilinu, a tako je gusta, da se preko nje teško prolazi«(op. cit. str. 201). Danas su obje vrste vrlo rijetke te ima više tetivike (Smilax aspera L.), koju Hire uopće ne navodi. Prirodnost česmine na ovim lokalitetima, ili barem na nekima od njih, mogla bi se osporiti na osnovu preporuke Lorenza (9, str. 48. prepisanog teksta) kako »bi bilo važno da se osim navedenih vrsta niskih šuma (listača — op. O. P.) kojih je prikladnost neosporna, pokušaju uzgajati i vrste koje dobro uspijevaju na susjednom Cresu: Quercus ilex, Quercus eocifera i Phillyrea media«. Međutim u izvještajima Marina de Bona, tada šumarskog izvjestitelja Kotarske oblasti u Crikvenici, (lit. 2, 3 i 4) ni česmina ni zelenika ne spominju se kao vrste s kojima se ne samo tada pošumljavalo nego ni da prijašnja oošumljavanja nisu uspjela (kako to navodi za primorski bor |