DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— stablo promjera na 1,0 m 37,5 cm (opseg 117,5 cm), visine 8 m, koje se grana već na visini nešto iznad 1 m, pa je stoga i opseg mjeren na prvom metru; — stablo udaljeno od prethodnog 3 m promjera u 1,30 m 8 cm (opseg 24 cm), visine 5 m; — stablo u razvojnom stadiju mladika te je mjerena samo visina, koja iznosi 2,2 m. Sva tri stabla dobrog su zdravstvenog stanja i vitalnog izgleda. Ova stabla nalaze se s većim i manjim stablima crnog jasena, maklena i medunca kao ostatka svojedobne šume, što upućuje na zaključak, da je i najjače stablo prirodnog porijekla, a ostala dva su podmladak prvog. To potvrđuje i njihov položaj tj. rastu neposredno uz podzid više položenog danas travnjaka, pa su tako bila zaštićena od eventualnog oštećivanja. Može se postaviti pitanje prirodnog porijekla najjačeg stabla, kada česmine nema na Lišnju. Mala je vjerojatnost da je istrebljena, jer se na jugoistočnoj strani Lišnja nalazi dvadesetak stabala maklena (Acer monspessulanum L.) od kojih neka promjera u 1,30 m i preko 40 cm. Prema tome najjače stablo česmine moglo se razviti iz žira, kojeg je izgubila neka ptica nakon što ga je ubrala na stablu u Zagori. U prilog tome govori npr. primjer iz Đurđevačkih pijesaka, gdje se u borovim sastojinama starim 30—40 godina odnosno oko 1925. godine nalazilo stabalaca hrasta, iako su najbliža hrastova stabla bila udaljena preko 2 km od borove sastojine. 1.2 Lokaliteti umjetnog po šumi javan ja i neodređenog porijekla Na području prirodnog rasprostranjenja česmina je unesena i pošumljavanjem. Za dva lokaliteta, Čelca i Badanj, to su mi potvrdila i po dva svjedoka — starija tamošnja građana, koji su i sami sudjelovali na pošumljavanju. 1.21 U predjelu Čelc a (koji nazivaju, kako mi reče domaći čovjek, i Hrastje) kod Jadranova nalazi se 30—35 godina stara kultura crnog bora. Na sjeveroistočnoj strani te kulture na cea 2000 m; nalazi se primiješana i česmina. Česmina je različitog uzrasta, neke su i grmaste, a najjača stabla promjera su u 1,30 m 10—12 cm a visoka 7—8 m (si. 4). Na istom lokalitetu, ali odvojeno, bliže koti 62, nalazi se jedno stablo česmine pp 12 cm (opsega 38 cm) visine 3,5 m. Površina je bivša livada koja obrašćuje listačama, pa je ova česmina vjerojatno preživjeli primjerak od sadnje koju je, koristeći žir od pošumljavanja, izvršio vlasnik livade. 1.22 Drugi lokalitet na kojoj se nalazi česmina umjetnog pošumljavanja nalazi se nä stranama doline rječice Dubračina (na čijem se ušću nalazi Crikvenica). To su predjeli (brda) Podbadanj i Podrebar. Na tim lokalitetima nalaze se crnoborove kulture podignute još prije prvog svjetskog rata. Kako su kulture bile za vrijeme drugog svjetskog rata prorjeđene to je nakon oslobođenja unošena i česmina. Od te sadnje danas postoji tek nekoliko desetaka jedinki. Jedinki, jer je pretežni dio grmolikog rasta s izbojcima dužine pola do jednog metra, što je posljedica prevršivanja i trganja mladica, ali i zasjene nadstojnih stabala crnog bora. Pronađena su tri stabalca visine oko 3 m s dobro razvijenom stabalnom osi te bi takav |