DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 5     <-- 5 -->        PDF

EKONOMSKE POSLJEDICE SUŠENJA HRASTA LUŽNJAKA
(Q. robur L.)
(Prethodna obavijest)


Dr BRANKO KRALJIĆ, red. sveuč. profesor
Dr UROŠ GOLUBOVIĆ, viši znan. suradnik
Katedra za ekonomiku šumarstva i


drvne industrije Šumarskog fakulteta
ZAGREB, Šimunska cesta br. 25.


SAŽETAK. Nalazimo se u periodu ponovog sušenja hrasta
lužnjaka u našim šumama. To »epiđemijsko ugibanje i sušenjehrasta lužnjaka« predmet je svestranog istraživanja uzroka i posljedica.
B. Kraljić i U. Golubović istražuju ekonomske posljedicetog sušenja i ovdje saopćuju dio rezultata svojih istraživanja. To
su rezultati istraživanja na području šumarije Repaš i Šumarije
Vrbovec. U prvoj Šumariji sušenjem zahvaćena sastojinaima za 13,58% manju prosječnu vrijednost 1 m3 drvne mase premavrijednosti zdrave sastojine, a u drugoj Šumariji čak za 40,19%.
(op)


UVOD


Projektom IV: »Zaštita šuma«, odnosno temom: »Epiđemijsko ugibanje i sušenje
hrasta lužnjaka (Q. robur L.)«, obuhvaćena je i podtema: »Ekonomske posljedice
sušenja hrasta lužnjaka«.


S istraživačkim radovima (izradom metodike i mjerenjima) po navedenoj
podtemi otpočeli smo krajem 1977. godine.
Cilj dosadašnjih istraživanja nam je da utvrdimo:
a) utjecaj sušenja na kvalitetu i vrijednost sortimenata;
b) utjecaj sušenja na kvalitetu i vrijednost te postotak prirasta vrijednosti
drvne mase;
c) utjecaj sušenja na povišenje troškova u šumskom gospodarstvu radi
suzbijanja defolijatora.


Hrast lužnjak je florni element koji se u nas nalazi u optimumu. Taj
njegov optimum je upravo u Slavoniji (područje Spačve, Otoka, Vinkovaca)
gdje je i najjače bio (i još je uvijek) zahvaćen sušenjem. Toj čuvenoj slavonskoj
hrastovini fine strukture, koja rezultira iz specijalnog načina uzgoja


— visoko je određivana cijena na poznatim svjetskim tržištima. Bile bi
dalekosežne i nenadoknadive ekonomske i druge posljedice, ako se ne utvrde
uzroci i ne spriječi masovno sušenje te naše najvrednije vrste drveća — »cara
« naših šuma.