DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 47 <-- 47 --> PDF |
PRIRODNO RASPROSTRANJENJE ZIMZELENIH LISTACA U GORNJEM DIJELU HRVATSKOG PRIMORJA OSKAR PIŠKORIC, dipl. ing. šum. ZAGREB, Proleterskih brigada br. 224/IV SAŽETAK. Postojanje zimzelenih listača u Sjevernohrvatskomprimorju nije do sada detaljnije opisano. Rasprostranjenje zimzelenih listača (Quercus ilex L., Phillyrea variabilis Timb. et Lor. i dr.) u tom dijelu istražio je autor 1978/79. godine i ovdje prikazao sve lokalitete, bilo prirodnog rasprostranjen ja bilo one na kojima je Quercus ilex unijet. Obje ove vrste prirodno se obnavljaju i iz sjemena. Autor je utvrdio, da se iz sjemena koje potječe sa stabala u parkovima Crikvenice, Novog i dr. u prirodne šume bijelog graba i medunca šire i lovor (Laurus nobilis L.) i lemprike (Viburnum tinus L.). Dodatno je autor zabilježio i postojanje oaze česmine u Brestovi na jugoitočnoj istarskoj obali (trajektnopristanište). UVOD Prilikom istraživanja o prirodnom širenju (naletom sjemena iz starijih kultura i sastojina) crnog bora u okviru teme Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu na području Vinodolskog Primorja (od Kraljevice do Novog Vinodolskog) 1970. godine uočio sam i nekoliko primjeraka česmine i zelenike. Kako postojanje zimzelenih listača izvan naselja, odnosno umjetno neunešenih, nisam našao zabilježeno u literaturi ni kao profesor Srednje šumarske škole za krš u Splitu a ni kasnije, odlučio sam provesti detaljna istraživanja. Daljnji poticaj dao je Prof. Dr P. FUKAREK u prepisci o pripremi njegovog predavanja održanog u Savjetovanju u Zadru 1976. god. (lit. 2). Istraživanja sam proveo u veljači i studenome 1978. godine te u ožujku i travnju 1979. godine, tj. u doba, kada su listopadne listače bez lišća. U međuvremenu sam pronašao, da je D. HIRC (lit. 3) registrirao postojanje zimzelenih listača i u Sjevero-hrvatskom primorju, a opisano je ovim tekstom: »Primorske strane ukrasuje, kako već spomenusmo, i jedna vrst zimzelena hrasta. Ovaj je hrast glatke crnkaste kore, odkuda mu valjda ime »crnika« (Quercus ilex)... Crnika se u Primorju još ne sbija u šumice, kao npr. u južnoj Istriji kod Pulja, već je porasla rastreseno kao grm ili stabalce od 5 cm debljine. U dolini Rječine ima je i oko Žaklja, tik tamošnjeg mosta, gdje smo je sami |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 48 <-- 48 --> PDF |
vidjeli (kao grm), nu iznenadila nas je na otoku Rabu, gdje ima od nje čitavih šuma, a na otočiću Košljunu, kod grada Krka, vidjesmo baš omašnih stabala. U Primorju je planika riedka, no zato je običnija po otocih. Na Krku ima od nje zimzelenih šumica; tu je tako obična, da je seljaci za kolje sieku i izvažaju. Još imamo u Primorju zimzelena grmlja i stabalaca; dvie su to vrsti zelenike (Phillyrea latifolia i media), koje Primorci »divlja maslina« zovu. ... Zeleniku rabe u Primorju često za cimer ili kitu«. (Str. 200—201). Zimzelene listače u nabrajanjima šumskih vrsta ne navode ni Lorenz (9) ni Wessely (13) iako se npr. spominje kadulja, dakle jedna od vrsta karakteristična za naše područje šume crnike (Orneto-Quercetum ilicis H-ć). PODRUČJE I ZADATAK ISTRAŽIVANJA Ovim istraživanjem obuhvaćen je gornji dio Sjeverno-hrvatskog primorja odnosno područje između Kraljevice i Senja. Po obraslosti šumskim drvećem ovo je područje dvojako odnosno različito u dijelu od Bakarskog zaljeva (Kraljevice) do utoka Suhe Ričine u more (do Novog) od dijela od Suhe Ričine do Senja. U prvom dijelu, posebno između Kraljevice i Crikvenice, u užem primorskom pojasu, danas uglavnom ispod Jadranske magistrale, površine su bile korištene poljoprivrednom djelatnošću. Poljoprivredno iskorišćivanje postepeno je napuštano, a osobito u posljednje vrijeme, i danas su te površine po izgledu šuma ili šuma u nastajanju. U nastajanju, jer je veći dio jedinki u fazi mladika i podmlatka vrsta bjelograbove šume (Carpinetum orientalis croaticum H-ć). Relativno najviše je crnog jasena (Fraxinus ornus L.). U dijelovima, koji su i prije bili šuma, ima i jačih (starijih) stabala ali također popunjeni s mlađim te je već formirana teško prohodna sastojina. U cijelosti uzeto to su mješovite sastojine, ali na manjim površinama prevladava ili je isključivo jedna vrst, prvenstveno crni jasen, zatim bijeli grab (Carpinusorientalis Mili.) te hrast medunac (Quercus pubescens Willd.); crni grab (Ostrya carpinifolia Scop.) nalazi se sporadično. Od svih ovih vrsta ima i podmlatka, ali za veći dio medunčevog izgledi su slabi da će se održati, jer se nalazi u zasjeni bilo vlastitih roditeljskih stabala bilo bjelograbića. Na cijelom tom području naletom sjemena iz kultura naseljava se i crni bor (Pinus nigricans Host.). Starost ovih borova iznosi od 1 do 15 godina, a mjestimično, kao npr. kod sela Kloštar, su i stariji. Crni bor se nalazi uglavnom kao pojedinačna stabla (jedinke) ali usporedivši stanje iz 1970. i 1974. godine s onim u 1978/79. može se zaključiti, da će ovom području glavno obilježje pejzaža dati crni bor. U drugom dijelu, od Novog, točnije Povila, do Senja, šumskog drveća (grmlja) nema ili ga je tako malo da je današnji izgled tog područja izgled kamenjara dli travnjaka. Travom su obilno zarasli ne samo svojedobni pašnjaci nego i napuštene obrađivane površine u okolini sela Donje Smok 46 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 49 <-- 49 --> PDF |
vice (gdje je još prije desetak godina bilo, prema kazivanju jednog mještanina, uz brojnu sitnu stoku — ovce i tridesetak krava mlječnica, dok danas nema ni jedne). I na tom se području naseljava kako crni bor tako i crni jasen. Zadata k istraživanja bio je utvrditi lokalitete i stanje zimzelenih listača — česmine (Quercus ilex L.) i zelenike (Phillyrea variabilis Timb. et Lor.) prirodnih populacija. Pri tom su utvrđeni i lokaliteti izvan naselja, na koje je crnika unijeta. Utvrđeno je i postojanje lovora (Laurus nobilis L). i lemprike (Viburnum tinus L.). Na tom području nalazi se i maslina (Olea europea L.), koja je danas prepuštena prirodi s posljedicom opkoljavanja s drugim vrstama. ORIJENTACIONA SKICA LOKALITETA ČESMINE I ZELENIKE U KVARNERSKOM DIJELU SJEVERNO HRVATSKOG PRIMORJA Lokaliteti česmine prirodnog porijekla: 1 Predjel Boke (1.11) 2 Poluotok Kačjak (1.12) 3 Uvala Bršljanovica (1.13) 9 Lokalitet Slana uvala — Zagori (1.14) 10 Lokalitet Zagori (1.15) 11 Lokalitet Bribirska obala u Novom 12 Lokalitet u Novom — Lišanj (1.17) Ostali lokaliteti česmine: 2 Predjel Celca (1.21) 3 Na putu kod zaseoka Perkati (1.24) 6 Između mjesta Maneštre i uvale Brš ljanovica (1.25) 7 Predjeli Podbadanj i Podrebar u Crikvenici (1.22) 8 Povrh Slane uvale (1.23) Lokaliteti zelenike: 1 Predjel Boke (2.1) 4 Poluotok Kačjak (2.2) 9 Područje Slana uvala — Zagori (2.3) 10 Lokalitet Zagori (2.4) 13 Lokalitet Gradina kod Povila (2.5) 14 Poluotok Veles kod Povila (2.6) 15 Predjel Vrh nedaleko sela Smokvice (2.7) 16 Rt Kliska (2.8) 17 Poviše magistrale km 270—272 (2.9) 18 Uz more na 273. km magistrale (2.10) Opaska: Brojevi u zagradi su brojevi iz teksta pod kojim su opisani lokaliteti. Legenda slova za gradove — naselja R = Kraljevica I = Ivani C = Crikvenica N = Novi P = Povile K = Klenovica S = Smokvica |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 50 <-- 50 --> PDF |
LOKALITETI I ZASTUPLJENOST ZIMZELENIH LISTAČA 1. Lokaliteti česmine (Quercus ilex L.) Česmina se izvan naseljenih područja nalazi prirodno naseljena te unesena po čovjeku — pošumljavanjem. Lokaliteti kako česmine tako i ostalih vrsta navedeni su i opisani redoslijedom silazeći od sjeverozapada (Kraljevice) prema jugoistoku. 1.1 Lokaliteti prirodnog naseljavanja 1.11 Predjel Bok e nalazi se na cea 1 km od trajektnog pristaništa Črišnjevo odnosno ispod sela Šmrika. Česmina se nalazi kako na šumskim površinama tako i na napuštenim poljoprivrednim površinama. Na šumskim površinama nalazi se i zelenika. Brojčano česmine je malo, tek tu i tamo po koje stabalce ili grm. Visinom dostižu i do 3 metra. Izdvajamo jedno stablo, koje se razvilo s gornju stranu podzida terase a koje se bez sumnje razvilo iz žira; visoko je 3 m, promjer na 10 cm 9 cm (opseg 28 cm) a na 1,30 m 5 cm (opseg 16,8 cm), na 80 cm već se razvila prva jača grana. Biološko- zdravstveni izgled stabla vrlo dobar. 1.12 Na poluotoku K a č j a k, a na jugoistočnoj strani, na nadmorskoj visini od cea 15 m nalazi se dvadesetak česmina. Stanište je dijelom teški kamenjar (si. 1) a dijelom nešto blaži, ali s plitkim tlom. Na teškom kamenjaru česmina je razvila grmove, dok na blažem izrasla je i u niska stabla. U tom dijelu nalazi se i crni jasen. Uz najgornja stabla sagrađene su kuće (blagdanuše tj. vikend-kuće). SI. 1. Grupe stabala česmine na lokalitetu Kačjak |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 51 <-- 51 --> PDF |
1.13 Na dnu uvale Bršljanovica nalaze se dva stabla česmine. Nalaze se uz vikend-kuće oko kojih nije vršeno »dotjerivanje« prvotne vegetacije odnosno šumske vegetacije. To je bjelograbova šuma u kojoj se nalazi bjelograbić, crni grab i hrast medunac. Stabla medunca su podjednakih dimenzija kao stabla česmine, dok su stabla grabova tanja. Stabla česmine ovih su dimenzija: — prvog: promjer na 1,30 m 25 cm (opseg 78 cm), visina stabla oko 7 m, dužina debla 2,5 m time da se na 1,30 m nalazi pršljen tanjih grana; — drugog: promjer na 1,30 m 19 cm (opseg 58 cm), visina 6 m, a dužina debla 2,0 m. Oba stabla dobrog su zdravstvenog stanja, a oko njih nalazi se podmladak česmine visok do 10 cm. Zbog zasjene teško da će se moći održati. 1.14 Na potezu od uvale Bršljanovice do Slane uvale, koji je urbaniziran bilo stambenim kućama bilo vikendicama (Manestri, Dramalj, Crikvenica, Selce), nije pronađena česmina prirodnog porijekla. Prirodna staništa česmine nastavljaju se od Slan e uvale . Na tom dijelu obala je gotovo okomita i pretežno litičasta. Mestimično se nalaze uvale od kojih su najveća Jasenova i Duboka. Visina obale iznosi oko 20 met, a teren se od obale blago uzdiže. Izloženost je područja jugozapadna, a obalni rub zaštićen je od neposrednog udara bure šumskim sastojinama u kojima se nalaze hrastova stabla visoka i do 10 m, koja se nalaze u nižem dijelu sastojine sastavljene od medunca, bijelog graba i jasena. Prve česmine nalaze se neposredno uz Slanu uvalu. To su dvije jedinke izrasle na pola visine obalne stijene visoke oko 5 met. Navodimo ih kao jedinke, jer im krošnje dopiru do tla, a kako je pristup k njima praktički nemoguć (ili vrlo težak — spuštanje uzetom), nije bilo moguće utvrditi, da li su stabla razgranate krošnje ili skupina stabala. Pored ovih stabala na platou, a u mješovitoj sastojini bijelog graba, medunca, alepskog i crnog bora nalazi se 6 stabalaca česmine promjera na 1,30 m ispod 10 cm, visokih 4—5 m. Kako se stabalca nalaze u krugu (u sastavu 4 + 2) promjera oko 80 cm to upućuje na to, da su izdanci iz ruba panja starijeg stabla, koje je posjećeno sve do žilišta. Prema dimenzijama i izgledu današnjih stabalaca sječa je vršena za vrijeme II svjetskog rata, odnosno kada su posječena i stabla borove kulture u neposrednoj blizini. Od ovog mjesta do cea 1 km nema česmine, a dalje se nalazi kao pojedinačna stabla ili grupe stabala u smjesi s bijelim grabom i hrastom meduncem, a mjestimično i s crnim jasenom. Prve česmine nalaze se na »sjedini « između gornje i donje obalne linije. Tu su četiri skupine sa stablima visokim oko 4 m. Kako je mjesto relativno lakše pristupačno to su današnja stabalca izdanci iz panja od posječenih prethodnih stabala. Na istom mjestu nalazi se i nekoliko hrastova i bijelog graba te 4 »grma« maslinice (Olea europea var. Oleaster DC). Na ovom potezu izmjereno je više stabala tj. opsezi na 1,30 m i procjena visine. Dimenzije tih stabala iznose (prva brojka opseg, druga promjer na 1,30 m, a treća visina): |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 52 <-- 52 --> PDF |
SI. 2. Tamnije obojena površina prikazuje sastojinu česmine na lokalitetu Zagori SI. 3. Stabla blizanci česmine u Novom, ulica Bribirska obala na granici kbr. 6/7. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 53 <-- 53 --> PDF |
stablo br. 1: 43 — 13,5 cm; 5 m; stablo br. 2: 26 — 8,0 cm, 8 m; stablo br. 3: 49 — 15,5 cm, 5 m; stablo br. 4: 26 — 8,0 cm, 5 m; stablo br. 5: 20 — 6,0 cm, 5 m; stablo br. 6: 40 — 13,0 cm, 4 m; stablo br. 7: 29 — 9,5 cm, 5 m; stablo br. 8: 40 — 13,0 cm, 5 m; stablo br. 9: 63 — 20,0 cm, 8 m; stablo br. 10: 30 — 10,0 cm, 6 m; stablo br. 11: 37 — 12,0 cm, 7 m. Ne samo ova nego i ostala stabla dobrog su zdravstvenog stanja. Porijeklom su izdanačka ali, koliko se moglo na osnovu oblika žilišta ustanoviti, i iz sjemena. Redovno se nalaze među stablima hrasta medunca nešto jačih promjera i visine. Daljnji razvoj tih, kao i onih nemjerenih, stabala česmine, a posebno u visinu, ovisi o staništu na kojem se nalaze. Ipak manji broj moći će se razviti u lijepa stabla, u stabla s relativno dobrim deblom. Takva su npr. od mjerenih ona stabla pod br. 9—10. Ispod i u blizini odraslih stabala česmine nalazi se i podmladak. Podmladak od jedno do dvogodišnjih biljaka, a u znatno manjoj mjeri i odrasliji, što ovisi i o količini svijetla koje dopire kroz krošnje većih stabala. Pojedina odraslija stabalca razvijaju se u obliku grma, što je vjerojatno posljedica prevršivanja ili lomljenja grana (uz obalu vodi staza, kojom se kreću i turisti). 1.15 U sjeverozapadnom dijelu predjela Zagor i na površini od oko 1 ha česmina je sastavni dio mješovite sastojine s bijelim grabom, meduncem i crnim jasenom. Stabla česmine su dominantna (si. 2) dok bijeli grab kao podstojni dio sastojine svojim obrastom gotovo onemogućuje pristup u sastojinu. Ovdje ima stabala česmine visokih i od 10 m, a promjera u 1,30 m 20-25 cm. Pojedina stabla česmine zalaze i do 250 m u kopno. I ovdje ima dosta podmlatka česmine, a njegovo opstojanje ovisi o gustoći sastojine te će ga se malo bez intervencija čovjeka (čišćenja, prorede) održati. 1.16 U ulici Bribirska obala u Novom na granici parcela kbr. 6 i 7 nalaze se jedno do drugoga dva stabla česmine (si. 3). Opseg na 1,30 m jednog iznosi 70 cm, a drugog 46 cm odnosno promjeri 22 i 14 cm (zanimljivo je da opsezi na visini od 0,80 m iznose 80 i 48 cm što odgovara promjerima od 26 i 15 cm). Visina debljeg stabla iznosi 5,50 m. Razvila se iz jednog panja, dakle prije njih bilo je znatno deblje stablo. Danas je cio predjel izgrađen (gradnja je počela između dva rata), ali je prvotno tu bila šuma. Na tom području nije pronađeno ni jedno daljnje stablo, pa se može zaključiti da ih ni u šumi nije bilo, jer bi inače bar po koje ostalo na neizgrađenim prostorima ili u vrtovima kuća kao što je ostala zelenike. 1.17 Na cijelom istraživanom području nalazi se još jedan lokalitet i to u samom mjestu Novi. Poviše današnje autobusne stanice odnosno na rubu predjela (poluotoka) L i š a n j nalaze se tri stabla. To su: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— stablo promjera na 1,0 m 37,5 cm (opseg 117,5 cm), visine 8 m, koje se grana već na visini nešto iznad 1 m, pa je stoga i opseg mjeren na prvom metru; — stablo udaljeno od prethodnog 3 m promjera u 1,30 m 8 cm (opseg 24 cm), visine 5 m; — stablo u razvojnom stadiju mladika te je mjerena samo visina, koja iznosi 2,2 m. Sva tri stabla dobrog su zdravstvenog stanja i vitalnog izgleda. Ova stabla nalaze se s većim i manjim stablima crnog jasena, maklena i medunca kao ostatka svojedobne šume, što upućuje na zaključak, da je i najjače stablo prirodnog porijekla, a ostala dva su podmladak prvog. To potvrđuje i njihov položaj tj. rastu neposredno uz podzid više položenog danas travnjaka, pa su tako bila zaštićena od eventualnog oštećivanja. Može se postaviti pitanje prirodnog porijekla najjačeg stabla, kada česmine nema na Lišnju. Mala je vjerojatnost da je istrebljena, jer se na jugoistočnoj strani Lišnja nalazi dvadesetak stabala maklena (Acer monspessulanum L.) od kojih neka promjera u 1,30 m i preko 40 cm. Prema tome najjače stablo česmine moglo se razviti iz žira, kojeg je izgubila neka ptica nakon što ga je ubrala na stablu u Zagori. U prilog tome govori npr. primjer iz Đurđevačkih pijesaka, gdje se u borovim sastojinama starim 30—40 godina odnosno oko 1925. godine nalazilo stabalaca hrasta, iako su najbliža hrastova stabla bila udaljena preko 2 km od borove sastojine. 1.2 Lokaliteti umjetnog po šumi javan ja i neodređenog porijekla Na području prirodnog rasprostranjenja česmina je unesena i pošumljavanjem. Za dva lokaliteta, Čelca i Badanj, to su mi potvrdila i po dva svjedoka — starija tamošnja građana, koji su i sami sudjelovali na pošumljavanju. 1.21 U predjelu Čelc a (koji nazivaju, kako mi reče domaći čovjek, i Hrastje) kod Jadranova nalazi se 30—35 godina stara kultura crnog bora. Na sjeveroistočnoj strani te kulture na cea 2000 m; nalazi se primiješana i česmina. Česmina je različitog uzrasta, neke su i grmaste, a najjača stabla promjera su u 1,30 m 10—12 cm a visoka 7—8 m (si. 4). Na istom lokalitetu, ali odvojeno, bliže koti 62, nalazi se jedno stablo česmine pp 12 cm (opsega 38 cm) visine 3,5 m. Površina je bivša livada koja obrašćuje listačama, pa je ova česmina vjerojatno preživjeli primjerak od sadnje koju je, koristeći žir od pošumljavanja, izvršio vlasnik livade. 1.22 Drugi lokalitet na kojoj se nalazi česmina umjetnog pošumljavanja nalazi se nä stranama doline rječice Dubračina (na čijem se ušću nalazi Crikvenica). To su predjeli (brda) Podbadanj i Podrebar. Na tim lokalitetima nalaze se crnoborove kulture podignute još prije prvog svjetskog rata. Kako su kulture bile za vrijeme drugog svjetskog rata prorjeđene to je nakon oslobođenja unošena i česmina. Od te sadnje danas postoji tek nekoliko desetaka jedinki. Jedinki, jer je pretežni dio grmolikog rasta s izbojcima dužine pola do jednog metra, što je posljedica prevršivanja i trganja mladica, ali i zasjene nadstojnih stabala crnog bora. Pronađena su tri stabalca visine oko 3 m s dobro razvijenom stabalnom osi te bi takav |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 55 <-- 55 --> PDF |
rast mogle nastaviti sve dok im žila srčanica ne naiđe na kamenu ploču. U predjelu Podrebar nalaze i dva stabla česmine visoka 5—6 m, koja su, sudeći po kori, starija od ostalih. Na oba lokaliteta ima samoniklog lovora, lemprike i dosta prirodnog podmlatka crnog bora. SI. 4. Pogled na sastojinu česmina — crni bor u predjelu Čelca—Hrast je. U prednjem planu na prijašnjoj livadi izdanačka stabla crnog ja sena i samonikli crni bor. 1.23 Na uzvisini iznad, već prije navedene, Slan e uval e početkom stoljeća podignuta je kultura crnog bora. Za vrijeme rata ta je kultura posječena, kako mi rekoše dva mještana, u cilju opskrbe drvom stanovnika Selaca. Poslije oslobođenja ponovo je pošumljena i to alepskim i crnim borom sa sadnicama, a česminom sa žirom. Od te sadnje ustanovljena su 4 stabalca visoka između 1,80 i 3,0 m, te više grmova visokih do 1 m. Sve jedinke dobrog su zdravstvenog izgleda. 1.24 U jednoj ogradi pored starog puta iznad zaselka Pe r ka ti uz sam suhozid nalaze se tri stabla iz zajedničkog panja. Najjače stablo visoko je 4 m. Kako se ta stabla nalaze na napuštenom poljoprivredno korišćenom zemljištu i uza sam zid vjerojatno potječu od sadnje žira. Što su tri na jednom panju to može biti posljedica, da je posađeno u jamu više žireva. 1.25 Ispod (poljskog) puta koji spaja mjesto Maneštre i uvalu Bršljanovicu nalaze se dva stabla česmine. Jedno stablo nalazi se u sredini čestice, koja je, kao i sve okolne, svojedobno bila obrađivana a danas obrasta kako bjelograbićem tako i crnim jasenom te crnim borom. Ovo stablo na 1,30 m ima promjer 20 cm (opseg 64 cm) a visinu 6 m, time, da dužina debla iznosi 1,80 m. Iz žilišta izbilo je 5 izdanaka visine do 1,5 m, od kojih su |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 56 <-- 56 --> PDF |
tri starija, a dva mlađa. Kako po dimenzijama tako i po izgledu kore starost može iznositi oko 30 godina, a obzirom na središnji položaj na nevelikoj zemljišnoj čestici upućuje, da je čovjek posadio žir. Drugo stablo nalazi se desetak metara udaljeno od ovog i to na drugoj čestici. Ovo je posve mlado, jer mu visina iznosi 2 m. 2. Lokaliteti zelenike (Phillyrea variabilis Timb. et Lor.) Na cijelom području zelenika je prirodnog porijekla tj. nema indicija, da bi je bilo gdje posadio čovjek. Zelenika se, kao i česmina, nalazi na odvojenim lokalitetima. U odnosu na česminu nalazi se dublje na jugoistok a također postoji i jedan lokalitet veće površine, onaj u Zagori. 2.1 U predjelu B o k e zelenika je brojnija od česmine. Nalazi se u obliku grmova, koji su se razvili nakon sječe prethodnih stabala (grmova) tj. izdanačkog je porijekla. U nekim grmovima izdvajaju se pojedini izdanci i izrastaju u stabla. Visina iznosi između 2—3 metra. Ima primjeraka i sjemenskog porijekla, a jedan takav primjerak dosegao je visinu od 3,20 m s deblom (do prvih grana) od 1,5 m. Sve zelenike dobrog su zdravstvenog izgleda, a neka od njih i u punom cvatu. Zelenike na dan pregleda tj. 7. 4. 1979. bile su u punom cvatu. Ovo bilježimo stoga, što inače ostale vrste (bijeli grab, crni jasen, medunac i dr.) još nisu prolistali, a tek su na nekim stablima pupovi bili pred otvaranjem. Prolistao je jedino badem. Također je i ponik prizemne flore, trava i si., bio tek sporadičan. 2.2 Na poluotoku Ka č j a k zelenika se nalazi s vanjske strane pećinaste obale. Svega je 5 zelenika u grmastom rastu. 2.3 Na području Slan e uval e do Jasenove pronađeno je samo nekoliko jedinki zelenike, koje nisu bile više od pola metra, ali sa znakovima zastarčenosti. Izuzetak je jedan grm s do 4 m visokim stabalcima {nedaleko svjetionika). Međutim u ovom području, na udaljenosti od cea 200 m od mora u sastojini bijelog graba nalazi se primjerak zelenike. To je mali grm, koji je nesumnjivo nastao iz sjemena donesenog po ptici. Tu je bilo i više 1—2 godišnjih biljaka zelenika. 2.4 Lokalitet Zagor i najveći je lokalitet zelenike, jer se ona nalazi na površini od oko 10 ha. Danas je areal manji, jer su u istočnom dijelu sagrađene kuće, posebno u najnovije doba. Tako npr. danas više nema zelenike s gornje strane ceste do Kalvarije, gdje sam je konstatirao još 1971. godine kada na tom mjestu nije bila sagrađena ni jedna kuća. U ovom lokalitetu zelenike nalazi se i hotelski kompleks »Zagori«. Međutim u hotelskom kompleksu gotovo do mogućeg maksimuma očuvana je ne samo zelenika nego i ostale vrste šumskog drveća koristeći ga za parkovno oblikovanje. Također sačuvani su primjerci zelenike u vrtovima pojedinih vila. Tako npr. u vrtu kuće Bribirska obala br. 35. postoji 6 stabala zelenike od kojih je najjače visoko 5,50 m s deblom dužine 1,85 m i pp 26 cm (opsega 80 cm). Poput navedenih stabala česmine u ulici Bribirska obala |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 57 <-- 57 --> PDF |
nalazi se i stablo zelenike pp 29 cm (opsega 91 cm), ali visoko samo 2,40 m. Doista mora se odati priznanje svima koji su sačuvali ova stabla od sječe, iako se nalaze u sredini ulice. Zelenika u ovom predjelu uprskana je u šumu listače, ali na nekoliko mjesta na površini od 1—2 ara ona je dominantna vrst. 2.5 Lokalitet Gradin a nalazi se iza Povila. Tu se zelenika nalazi na dva mjesta. Jedno je presjekla Jadranska magistrala i ostala su četiri primjerka, sa svake strane ceste po dva. Raste u lijepo razvijenim grmovima visokim do 4 m, a promjera krošnje oko 2 m. Poviše ovih zelenika, na nadmorskoj visini od oko 120 m nalazi se daljnjih 7 grmova sa stablima visine oko 4 m. Ekspozicija ovog lokaliteta je jugoistočna. Nešto dalje, u blagoj dolini, također s gornje strane ceste nalaze se dva daljnja stabla zelenike. 2.6 V e 1 e s je poluotok nasuprot Gradini. Na jugoistočnoj strani nalazi se više pojedinačnih grmova zelenike. Pored zelenike pojedinačno ima i crnog jasena te krušvine (Pinus amigdaliformis Vili.). Dio Veles u kojem se nalazi zelenika je gromadasti kamenjar. Na jugoistočnoj strani Velesa, uz staru cestu a nedaleko tamošnje kuće, nalazi se još jedan primjerak zelenike u vidu nižeg stabla ali koje ima uvjeta da se razvije u stablo većih dimenzija. 2.7 Predjel Vrh, preko kojeg je u gradnji put od Klenovice u zaselak Donja Smokvica, također je gromadasti kamenjar. Uz zeleniku pojedinačno ima i crnog jasena, rašeljke (Prunus Mahaleb L.), krušvine, gloga (Crataegus monogyna Jacq., C. transalpina A. Kern?) te bršljana (Hederahelix L.). 2.8 Na »rtu« K1 d š k a, koja se nalazi na visini 270. km Jadranske magitrale i u teškom kamenjaru nalazi se 6 zelenika grmastog rasta. 2.9 Poviše magistrale, između 270. i 272. km, do nadmorske visine od oko 150 met. nalaze se pojedinačni grmovi zelenika. Uz zeleniku, također pojedinačno, nalazi se bijeli i crni grab te medunac. 2.10 Uz more na 273. km magistrale nalaze se dva primjerka zelenike i to je zadnj i lokalitet do Senja, koji je odavde udaljen 6 km. Podmlatka zelenike, za razliku od podmlatka česmine, ima vrlo malo. Lovor (Larus nobilis L.), lemprika (Viburnum tinus L.) i maslinica (Olea europea var. Oleaster DC.) Na jednom dijelu istraženog područja nalazi se i lovor, lemprika te maslinica. Lovora i lemprike ima u nasadima u Crikvenici i drugim mjestima, a maslina (pitoma) svojedobno je uzgajana na više mjesta, kako pokazuju zaostala živa ali zapuštena stabla, na nekim površinama već obrasla i šumskim drvećem. Sve ove vrste nesumnjivo potječu iz sjemena sa stabala u naseljenim sredinama i dokaz su prirodnog proširenja vrsta pticama, jer drugim sredstvom (vjetrom) zbog težine sjemenke (ploda) na udaljenosti i preko sat hoda od najbližih stabala nisu mogla prispjeti. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Lovor a razne starosti, ali ne preko 10 godina, nalazi se dosta u borovim kulturama u Podbadnju i Podrebru. Također podmlatka ove vrste ima i u području uvala Slana — Zagori i to ne samo u užem obalnom pojasu, nego i dublje u kopnu. Svi primjerci dobrog su vitalnog izgleda. Lemprik e je manje nego lovora. Nalazi se također u navedenim borovim kulturama kao podmladak. Dva primjerka pronađena su i u užem obalnom području na potezu uvala Slana — Zagori. Jedna od njih razvijena u obliku grma visokog 2 met., druga u njezinoj blizini visoka je 20 cm. Veća je bila, polovicom veljače 1978. godine, pred cvatnjom.*) Mas li ni ca se nalazi samo na jednom mjestu, na lokalitetu česmine pod 1.14 tj. iza Slane uvale. Na obalnoj kosini nalaze se 4 grma. Za razliku od maslina, koje su zapuštene, maslinice su u dobrom, vitalnom, stanju. ZAVRŠNA RAZMATRANJA Provedena istraživanja pokazuju, da se česmina i zelenika nalaze i u gornjem dijelu Sjeverno-hrvatskog primorja. U tom dijelu Hrvatskog primorja srednja godišnja temperatura iznosi oko 14"C (Rijeka 13,5° .Crikvenica 14,0°, Senj 14,3°C), a po vegetaciji to je, u širem smislu, područje šumske zajednice hrvatske bjelograbove šume (Carpinetum orientalis croaticum H-ć). Područje prirodnog rasprostranjenja česmin e manje je (kraće) nego područje rasprostranjenja zelenike, ali ekološki uslovi, odnosno točnije današnji ekološki uslovi, odgovaraju česmine ne samo u mjeri, da ona vegetira, nego da se i prirodno dobro pomlađuje, da uspijeva i ručno unesena kao jedna od vrsta za pošumljavanje ili dopunjavanje sastojina listopadnog drveća te da se razvija u skladu s edafskim osobinama staništa. Dokaz za to imademo i u usporedbi između rasta česmine i hrasta medunca, jer su podjednako stara stabla obih vrsta i podjednakih dimenzija. Areal zelenik e je veći od areala česmine i to ne samo u cjelini nego i po površini nekih lokaliteta. To je lokalitet Zagori, u kojem se zelenika nalazi (odnosno dijelom i nalazila se) na površini preko 10 ha, pa lokalitet na 271. km Jadranske magistrale, koji također premašuje površinu od 10 ha. Na ovom drugom lokalitetu danas zelenike nisu brojne, ali su razbacane po tolikoj površini sto upućuje na svojedobni jači obrast ove vrste kao, uostalom, i ostalih vrsta (bijelog graba, medunca, crnog jasena). S izuzetkom predjela Čelo i Zagori, zelenika je razvijena u obliku grmova. Međutim i istraživanja u Kaočinu gaju (PIŠKORIĆ, 1963) upućuju na to, da *) Istodobno su i lemprike u Crikvenici cvjetale. Ovo naglašavam stoga, što, npr., u Šumarskoj enciklopediji (sv. I, str. 581 stupac b) stoji, da se »cvetovi (lemprike) ... javljaju već u aprilu«. Ranije cvjetanje u ovom području moglo bi se pripisati činjenici, da nalazi izvan svoje optimalne zajednice — Quercetum ilicis Br. — BI., ali to ne stoji. Naime za vrijeme svog višegodišnjeg boravka u Splitu konstatirao sam, da lemprika nema stalan početak cvjetanja odnosno on se tokom vremena pomiče, pa nekih godina počinje s cvatnjom već početkom zime. 56 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 59 <-- 59 --> PDF |
jednom posječena na panj teško se razvija iz izdanaka u stabalca. Ponika i podmlatka iz sjemena zapaženo je mnogo manje nego od česmine (samo na lokalitetima 2.1 i 2.3). Uspoređujući podatke D. HIRCA (lit. 3) o rasprostranjenosti zimzelenih listača na ovom području, možemo konstatirati, da se oni za česminu i zeleniku uglavnom poklapaju. Međutim navod Hirca, da se i planika nalazi na tom području ne odgovara današnjem stanju. No prema A. PETRAČIĆU (lit. 6) navod D. Hirca o rasprostranjenju planike na otoku Krku također ne odgovara današnjem stanju, jer se ta vrsta ne nalazi u popisu vrsta kod Petračića. SI. 5. Bujno razvijeno stablo česmine na obali u Crikvenici. Nadalje prema Hircu na ovom području ima dosta i drače (Paliurusaculeatus Lam.), dok je veprina (Ruscus aculeatus L.) »veoma obična i tako bujna, da uništuje svaku drugu bilinu, a tako je gusta, da se preko nje teško prolazi«(op. cit. str. 201). Danas su obje vrste vrlo rijetke te ima više tetivike (Smilax aspera L.), koju Hire uopće ne navodi. Prirodnost česmine na ovim lokalitetima, ili barem na nekima od njih, mogla bi se osporiti na osnovu preporuke Lorenza (9, str. 48. prepisanog teksta) kako »bi bilo važno da se osim navedenih vrsta niskih šuma (listača — op. O. P.) kojih je prikladnost neosporna, pokušaju uzgajati i vrste koje dobro uspijevaju na susjednom Cresu: Quercus ilex, Quercus eocifera i Phillyrea media«. Međutim u izvještajima Marina de Bona, tada šumarskog izvjestitelja Kotarske oblasti u Crikvenici, (lit. 2, 3 i 4) ni česmina ni zelenika ne spominju se kao vrste s kojima se ne samo tada pošumljavalo nego ni da prijašnja oošumljavanja nisu uspjela (kako to navodi za primorski bor |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— Pinus maritima). S druge strane M. de Bona zauzima se za korišćenje lovorike (Laurus nobilis), pozivajući se na brojnost i uspješnost rasta te vrste´ na području Opatije i navodi, da je samo 1891. godine oko Crikvenice, Selca i Novog posijano 225 kg sjemena lovorike. Međutim, lovorika se tek u najnovije vrijeme naseljava u sastojine bijelog graba i crnog bora sjemenom iz parkovnih nasada u navedenim mjestima. A. Premužić u svojoj »Osnovi za turističko i gospodarsko uređenje okolice primorskih kupališta i ljetovališta Crikvenica, Selca i Novog« (koja je objavljena u sušačkim novinama »Novi list« br. 755—759/1934), uz ostale vrste, planira za sadnju i česminu, zeleniku, planiku i mirtu. Zaključno konstatiram, da kako na osnovu prirodnim načinom razmnoženih tako i na umjetni način unešenih, a posebno u parkovnom uzgoju ne samo na tom području (u Crikvenici) nego i na Rijeci i u Kostreni, česmi na je na ovom području u dubini kopna od najmanje 1 km ravnopravna vrsta s hrastom meduncem te da bi trebalo pomagati razvoj njezinog prirodnog podmlatka, a kod pošumljavanja nastaviti sa dosadašnjom primjenom ove vrste. Zeleniku pak treba podržavati u prirodnom razvoju i razmnožavanju, a koje će biti i veće, što će biti više sjemenskih stabala. Iako se od zelenike ne mogu očekivati stabla takvih dimenzija kao od česmine, ipak bi je trebalo i ručno unositi, zbog manjih troškova, sjetvom sjemena, a kojeg će uvijek biti dosta na stabalcima u području Zagori.**) LITERATURA 1. Anić, M.: Proučavanje crnog koprivića i ekstremnih nalazišta česmine i zelenike; Ljetopis JAZU, knj. 69, str. 301—302, Zagreb, 1963. 2. Bona, M.: Njekoliko crtica iz »hrvatske Riviere«. Šum. list, XII, Zagreb, 1888, str. 478. 3. Bona, M.: Radnje oko pošumljenja primorskog Krasa izvedene na trošak autonomnog budgeta u području rieeko-modruške županije, Šum. list, XIII, Zagreb, 1890, str. 165. 4. Bona, M.: Kulturno-geografički opis hrvatsko-primorskog »krasa« u području modruško-riečke županije i njegovo pošumljenje po autonomnom budgetu. Šum. list, XVI, Zagreb, 1892, str. 331. 5. F u k a r e k, P.: Granice i podjela Jadranskog kraškog područja na osnovu prirodne vegetacije; Šum. list, Zagreb, 1977, str. 417—435. 6. Hire , D.: Pogled u floru hrvatskog Primorja s osobitim obzirom na šumsko drveće i grmlje; Šum. list, Zagreb, 1891, str. 107—118, 145—155 i 195—208. 7. Horvatić , S.: Biljno-geografski položaj i raščlanjenje našeg Primorja u svjetlu suvremenih fitocenoloških istraživanja ;Acta Botanica Croatica, vol. XXII, Zagreb, 1963. 8. Horvatić , S.: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog Primorja; JAZU, Zagreb, 1963. **) Ovom prilikom registriram i lokalitet česmine Brestova , lokalitet između Brseća i Plomina odnosno onaj, koji se nalazi između Opatije i Ike, zabilježenih po M. ANIĆU (lit. 1) i onog u Plominskom zaljevu, površine oko 2 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 61 <-- 61 --> PDF |
9. Lorenz, Dr Jos. R.: Bericht über die Bedigungen der Aufforstung und Cultivirung des croatischen Karstgebirgers, koji je objavljen u časopisu »Mittheilungen der kaiserlich-koeniglichen geographischen Gesellschft«, IV Jahrgang, Wien, 1860. — ovdje citiran prema prijepisu koji se nalazi u Zavodu za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu. 10. Pe t račić , A.: Šumsko-dendrološke bilješke iz područja Malinska-Glavotok na otoku Krku, Šum. list 1941, str. 1—7. 11. P i š k o r i ć, O.: Dinamika visinskog prirasta izbojaka iz panjeva česmine (Quercus ilex L.); Šum. list, Zagreb 1963, str. 122—133. 12. ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA, sv. 1 i 2; Zagreb, 1959. i 1963. 13. Wessely , J.: Das Karstgebiet Militärkroatiens und seine Rettung, dann die Karstfrage überhaupt, Wien, 1876, kojeg je prijevod objavljen u Šumarskom listu 1877. SUMMARY The Natural Distribution of Evergreen Decidous Trees in the Upper Part of Croatian Littoral The existence of evergreen decidous trees on the North Croatian littoral has not been described in detail heretofore. During 1978-79, the author investigated the distribution of evergreen deciduous species (Quercus ilex L., Phillyrea variabilis Timb. et Lor. etc) and described all the localities in the area between Kraljevica and Senj in terms of natural evergreen distribution, including Quercus ilex. Both Quercus ilex and Phillyrea variabilis Timb. restore themselves naturally from seed. The author has established that in pubescent oak and oriental hornbeam forests, laurel (Laurus nobilis L.) and laurestine (Viburnum tinus L.) are invading by means of seeds from trees coming from parks in Crikvenica, Novi and other localites. In addition, the author noted the existence of an oasis of Quercus ilex in the elm groves on the Southeast Istrian coast (near the ferry wharf). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Sastojina česmine na otoku Olibu, starost 16—20 godina, a 8 godina prije obavljeno je čišćenje. (Snimak oko 1955. god ) |