DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 98 <-- 98 --> PDF |
međutim trebalo bi ispitati ne samo s tehničke strane primjene nego i financijske usporedivši ne samo neposredne troškove nego i efekat — utjecaj na prirast podmlatka. Golubović (2) u svoju kalkulaciju troškova podizanja sastojine u kršu uključuje i »brijanje« površine prije pošumljavanja tj. sječe grmlja (grmića), pa i košnje trave. Golubović se doduše poziva na Šumariju u Makarskoj, ali bez obzira na to taj je trošak nepotreban, pa i štetan. Sva vegetacija na površinu pošumljavanja korisna je za ponik ili posađenu biljku, jer ona sprečava neposredan udar bure, koja je najopasniji negativni činilac u toku samog pošumljavanja. Naprijed navedenim načinima obrade tla postići će se dovoljno osiguranje da biljke ne budu ugrožene od starije vegetacije. Što više, samo sječom na panj drvenastih vrsta ili trajnica (npr. kadulje) postiže se suprotan učinak, jer će one potjerati iz panjeva i tako poništiti očekivanu korist od sječe. Posađena biljka od tih novih mladica neće imati koristi, jer baš u kritično doba, u doba proljetnih bura, mladica iz panja još neće biti. Jačina zahvata ovisi o svojstvima tla (terena) na kojem se vrši pošumljavanje. Općenito vrijedi, da tla teže teksture zahtijevaju jači zahvat, i obratno. Skeletnost tla za borove nije, a i druge vrste (čempres, česminu), nepovoljno svojstvo, pa bila praktički i 100%. Glavno je da korjenje biljke bude obloženo sa sitnicom, a sav ostali prostor jame može biti skeletan. Sadnja biljaka. Za primanje posađene biljke važan je postupak od njezinog vađenja u rasadniku do same sadnje. Pri tom je bitno, da korijen ne izgubi vlagu tj. treba voditi računa da bude što manje nezaštićen od vanjskih utjecaja. To se, dakako, najbolje postiže uzgojem biljaka u tuljcima, ali o takvim biljkama nije riječ. Tokom manipulacije biljkama ne smije se dopustiti da korijen zahvati vjetar, posebno bura. Bolje je prekinuti svaki rad s biljkama nego i uz mjere opreza bilo vaditi bilo pakovati, trapiti ili saditi. Što više nije pogodno ni »burno« vrijeme tj. vrijeme kada ne puše burni vjetar, nego je vrijeme suho. Bolja je i kasnija sadnja, pa već i u vegetaciji nego li ranije, a po buri. Primjer zato iz 1950. godine iz okolice Splita. Biljke alepskog bora sađene krajem ožujka po izrazito burnom vremenu primile se u neznatnom postotku. Naprotiv biljke iz iste skupine, ali su ostale utrapljene do kraja travnja, a koje su tada sadila školska djeca iz Klisa i to na južnoj ekspoziciji primile se gotovo 100%! Zemlju oko korjenja posađene biljke ne treba jako zbijati, posebno ako su tla teža. Jačim zbijanjem (neki čak gaze nogama!) poništava se učinak obrade — kopanja tj. smanjuje mogućnost boljeg zadržavanje vode i bolje prozrake, a time se ujedno i pogoršavaju uvjeti za razvoj mikorize. I tu mogu navesti primjer iz moje prakse u kojem se sadnice smreke uz umjereno, pa i lagano, zbijanje tla primile s preko 90% prema primanju od 70% onih biljaka, koje su bile sađene uz jako zbijanje sitnice oko i po korjenju. Biljke s nerazgranatim korijenom, kakav npr. imaju 1—2 godišnje biljke alepskog ili crnog bora, bolje je saditi sadiljem nego zatrpavati rukom. Dakako, da iskopanu jamu odnosno gnijezdo ili gradoncin zatrpati, pa sadiljem (s limom obloženim vrškom i s konzolom za pritisak nogom) ili motornom sadilicom izvršiti sadnju. Kod obrade tla podrivačem ovaj način sadnje pogotovo treba primijeniti uz eventualna manja poravnanja mjesta same sadnje. 616 |