DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 85 <-- 85 --> PDF |
RASPRAVA I IZBOR KOMISIJE ZA ZAKLJUČKE 1. U raspravi, koja je vremenski bila ograničena, sudjelovali su i rekli (prema bilješkama referenta s izuzetkom teksta Ing. F. Knebla, koji je dostavio skraćenu verziju svoje diskusije): Prof. dr. Ivo Dekani ć: Iz pojedinih referata stekao se utisak kao da je savjetovanje sazvano sa ciljem da se odobri povećanje etata u prebornim šumama. Naglašava, da su osim drvne sirovine posredne koristi ovih šuma od osobita značaja za preborno područje pa i druge sredine. Boji se također da se smreci daje odviše prostora. Mr. Tomislav Heski: Zatražio je da se materijali savjetovanja, kao vrlo korisni, štampaju i dostave učesnicima. Ing. Tomislav Krnjak: Naglasio je, da je referat prof. dr. Klepca pogodna platforma u rješavanju dilema o gospodarenju prebornim šumama, na kojoj se sigurno može graditi politika gospodarenja. U referatu je dana dosta fleksibilna generalna linija, koja vodi računa o svim vidovima namjene tih šuma. Predlaže da se daje prednost prirodnom pomlađenju, a kod pošum´javanja domaćim vrstama. Ing. Mićo Svilar: Iznio je stav, da se Šumska gospodarstva prebornog područja ne mogu odreći redovnog gospodarenja ovim šumama i ograničavati sječe bez naknade zajednice. Jednako tako na bazi sadašnjeg dohotka malo što mogu učiniti na osnivanju novih šuma i proširenoj biološkoj reprodukciji bez znatno većeg učešća zajednice. Ing. Franjo Knebl: Drugarice i drugovi! Htio bih u prvome redu istaći da je uvodno izlaganje Dr-a Klepca dalo dovoljno široku platformu za diskusiju o načinu gospodarenja šumama na područjima našeg Visokog Krša. Činjenica da nije dao šablone već da šumarska struka treba da odluči kako će se na pojedinom lokalitetu gospodariti — da ´i prebornom stablimičnom sječom, sječom u krugovima ili oplodnom sječom, nameće toj službi veliku odgovornost te bi odluke o tome trebalo da donesu najodgovorniji i stručno najspremniji ljudi uz neprekidnu konsultaciju s institutima i šumarskim fakultetom. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Ovih smo dana obišli neke sječine u kojima se primjenjuje sječa u krugovima. Nismo nigdje naišli na prirodni podmladak već se primjenjuje sadnja smrekovim sadnicama. Ako bi nastavili tom metodom, pretvorili bi se u dogledno vrijeme sadnje mješovite sastojine jele, bukve i ponegdje smreke u čiste smrekove sastojine. Mis´im da to nije poželjno. Moramo pronaći načina da se upotrijebi takav metod sječe koji će omogućiti prirodno podmlađivanje, a ako to ne uspije, umjetno unositi na sječine jelu i bukvu. Iz izlaganja prof. Klepca, te gledajući slajdove o Vogezima, vidimo da Francuzi gospodare tim šumama na taj način da što je moguće manje narušavaju prirodan ambijent zbog toga jer su Vogezi park prirode. Mislim da će se prof. Klepac složiti sa mnom da Gorski kotar, dijelovi Like i Korduna po ljepotama krajobraza ništa ne zaostaju za Vogezima. Sami mi, nažalost, još nismo pravilno vrednovali ta područja s turističkog i rekreativnog stanovišta. Smatram da ćo u skoroj budućnosti ti krajevi postati evropsko i svjetsko iz´etište. Prema nekim predviđanjima — zahvaljujući napretku tehnologije, mehanizacije i automatizacije — sadnje radno vrijeme od 5 dana nedeljno do 2.000 godine smanjit će se na 4, pa čak i tri dana. Ljudi će prema tome imati mnogo više slobodnog vremena nego danas. Sigurno je da će interes za odlazak (u (prirodu — radi rekreacije — biti mnogo veći nego danas. Nama šumarima je poznato da drvna masa kao sirovina za industriju predstavlja tek desetinu vrijednosti šuma. Smatram da ne bi bilo potrebno da zbog te jedne desetine obezvrijedimo ostalih devet desetina i to ne smijemo nikako dozvoliti. Predviđamo da će u skoroj budućnosti Gorski kotar dobiti status parka prirode. I zbog toga kod načina gospodarenja moramo nastojati da što manje narušavamo izgled prirodnog krajobraza. Ing. Petar Nežić: Smatra da je cilj savjetovanja jasno postavljen: ono je trebalo pokušati odgovoriti na probleme ovog područja, koji su iznijeti u referatima, a dati su i neki odgovori. Što se tiče povećanja etata, ŠG Ogulin smatra da u ovom momentu samo povećani etat četinjača (za njegovo područje) može rješiti pitanje bržeg i glavnog cilja gospodarenja. U rješavanju načina gospodarenja ne smije se i ne može mimoići činjenica sve većeg pomanjkanja radnika — sječara, konjske vuče i neminovne primjene moderne mehanizacije. Smreka je u više navrata označena nepoželjnom vrstom na našem području. No, podsjetimo se, ona je naša autohtona vrsta, koja u smjesi cijelih gospodarskih jedinica dolazi i s preko 15% učešća. Neke njene čiste zajednice velike su vrijednosti i ljepote (Jasenački lugovi), a pred 80-tak godina umjetno podignute smrekove kulture u Saborskom danas nimalo ne remete sklad i izgled krajolika. Uostalom, umjetno podignute m´ade grupe, kulture kao i prirodne smrekove sastojine obilno pomlađuje jela naletom sjemena. Strah od smreke je neosnovan. 2. Zaključujući savjetovanje direktor ing. Josip Rožan zahvalio je referatima, a posebno prof. dru. Klepcu, na vrlo uspjeloj suradnji. Pred>ožio je skupu, da radi poodmaklog vremena izabere komisiju za zaključke, koji će potom biti poslani zainteresiranima na uvid i znanje. 604 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 87 <-- 87 --> PDF |
U komisiju za zaključke predloženi su i prihvaćeni: 1. Prof. dr. Dušan Klepac — Šumarski fakultet Zagreb 2. Dr. Vladimir Hren — Šumarski institut Jastrebarsko 3. Ing. Simo Milković — Rep. šumarski inspektor — Rijeka 4. Ing Nikola Jugović — Šumsko gospodarstvo Delnice 5. Mr. Gajo Petrović — Šumarija Novi Vinodolski 6. Ing. Ivo Šubarić — Šumsko gospodarstvo Gospić 7. Ing. Petar Nežić — Šumsko gospodarstvo Ogulin ZAGLAVAK Savjetovanje je pokaza´o kako je osjetljiv položaj u kojem se šumarstvo prebornog područja nalazi. S jedne strane korištenjem šuma kao osnovnog sredstva šumarske radne organizacije trebaju zadovoljiti životne potrebe radnih ljudi svojih OOUR-a i sve veće potrebe u drvu područne drvne industrije. To istovremeno znači ko^ ristiti modernu tehniku i tehnologiju, čija primjena neminovnog ostavlja sve dublje tragove na šumskim površinama i sastojinama, mjenjajući izgled desetljećima nepromijenjena krajolika. S druge strane raste interes stanovništva velikih industrijskih centara Republike za odmor i rekreaciju u ovim prostorima. Pojedinci nezadovoljni našim gospodarskim postupcima podvrgavaju nas kadkada oštroj, no u najviše slučajeva neosnovanoj, kritici i osudi. Na savjetovanju su iznijeti mnogi podaci i činjenice, uočeno je dosta pro- b´ema, a predložena su i neka rješenja. Pa i komisija za zaključke dala je, vjerujemo, prihvaćenim formulacijama vrijedan doprinos mogućem rješavanju pojedinih pitanja i unapređenju gospodarenja šumama ovog područja. Iznoseći materijale i mišljenja sa savjetovanja pred šumarsku javnost, nadamo se da će korisno poslužiti i drugim sredstvima kao i šumarstvu u cjelini. Savjetovanjem završeni su manifesticioni oblici proslave 100-godišnjice organiziranog šumarstva na Ogulinskom području. Svečani dio proslave — sjednica RS radne organizacije s dodjelom zlatne značke drugu TITU i priznanja poslovnim partnerima, prikazivanjem filma o Šumskom gospodarstvu Ogu´in te prigodnom izložbom u Kuli Ogulinskoj — održana je 22. lipnja, a slijedećeg dana na poligonu u Rasadniku Oštarije održano je već tradicionalno natjecanje šumarskih radnika Šumarija. Pred radnim ljudima Šumskog gospodarstva stoji jedino zadatak pripremiti za štampu i izdati tokom 1980. godine knjigu radnog naslova »šumarstv o ogulinskog kraja u prošlosti i sadašnjosti« obima oko 250 stranica. Vjerujemo da će i taj zadatak biti uspješno izvršen. Ing. Petar Nežić 605 |