DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 82 <-- 82 --> PDF |
način. Riječ je o specifičnom krajoliku; to nije primarni i divlji šumski krajolik, a još manje kultivirani sekundarni »Landschaft« tako dominantan u širokim evropskim prostorima. Goranski je krajolik specifičan vizuelni i doživljajni aspekt stvaralaštva prirode i čovjeka u prostoru i vremenu, jedinstveni sociološki model, pa i uzor po kome bi trebalo usmjeriti društvena i stručna nastojanja na razvoju i unapređenju naših planinskih krajeva. Šumske površine u arealu naših planinskih šuma zadržale su u poslijeratnom periodu uglavnom svoju reproduktivnu sposobnost i proizvod nost, iako se u odnosu na ranije razdoblje znatno intenzivnije iskorištavaju. Ocjenjuje se da je prosječna drvna zaliha u arealu naših očuvanih prebornih šuma smanjena na polovinu u odnosu na prijeratno razdoblje. Da li je nepovoljno stanje u pogledu regeneracije jednog dijela naših prebornih šuma posljedica konzervatizma u načinu gospodarenja? Čini se da bi stanje u pogledu pomlađivanja ovih površina bilo puno povoljnije da se je umjesto stablimičnog obavljalo grupimično prebiranje. Time bi se pravilnije utjecalo na intenzitet svjetla, jedan od osnovnih faktora u procesu pomlađivanja, a što nedvojbeno dokazuju brojne zastarčene jezgre jelovog mladika i mladog naraštaja u ovim šumama. Areal planinskih šuma obuhvaća naše najočuvanije prirodne šumske ekosisteme koji su u naglašenoj zaštitnoj funkciji, a čija će široka općedruštvena namjena doći do punog izražaja u skoroj budućnosti. U skladu s ekološkim karkateristikama, naše su preborne šume u pogledu robno proizvodne funkcije i namjene prvenstveno predodređene za proizvodnju krupnije i vrednije pilanske oblovine. Novije tendencije u pogledu načina sječe na jednom dijelu naših planinskih šuma, tzv. skupinaste ili čiste sječe na krugove u površinama od 0,2 — 3 i više hektara izazvale su nedoumicu i zabrinutost službe zaštite prirode, pa i šire javnosti. Ovi drastični zahvati u strukturu naših prebornih šuma koje inače predstavljaju stabilnu i trajnu komponentu krajolika nisu za sada poprimili posebno široke razmjere, ali se može očekivati da će se ovom praksom nastaviti na sve većim površinama. Ovu novu metodu gospodarenja zaštita prirode ocjenjuje prije svega kao nastojanje šumarske privrede, da kroz koncentriranu sječivu masu intenzivira proizvodnju, odnosno da boljim i potpunijim korištenjem radne snage i mehanizacije ostvari povoljnije materijalne efekte. Nema sumnje da je ovaj uvezeni način sječe naših prebornih šuma posljedica objektivnih prilika i sve naglašenijih poteškoća u oblasti iskorištavanja planinskih šuma u uvjetima kroničnog nedostatka radne snage, a prije svega nedostatka skuplje animalne vuče. Ako smo pritisnuti objektivnim okolnostima prisiljeni napustiti u skoroj budućnosti ekstenzivnije stablimično i grupimično prebiranje, postavlja se pitanje da li smo iscrpili sve mogućnosti da nađemo odgovarajuću zamjenu za animalnu vuču i da tako u novim uvjetima održimo i očuvamo naše dragocjene prirodne planinske šume. Čini se da je primjena velikih zglobnih traktora, koji su konstruirani za druge prilike i druge šume, potpuno neprikladna u iskorištavanju naših planinskih šuma. Služba zaštite prirode nije u mogućnoti definirati svoj konačni stav u pogledu ove metode gopodarenja prije neophodnih kompleksnijih istra |