DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 81 <-- 81 --> PDF |
STAV ZAŠTITE PRIRODE U POGLEDU NAČINA GOSPODARENJA PREBORNIM ŠUMAMA DRAGUTIN BÖHM, dipl. inž. šum. Republički zavod za zaštitu prirode Zagreb Zaštita prirode kao stručna i društvena djelatnost nije ranije učestvovala u raspravama o bitnim pitanjima šumarske politike niti se izjašnjavala o osnovnim planskim postavkama šumarske privrede. Prema ranijem Zakonu zaštita prirode se ograničavala na problematiku zaštite jednog dijela prirodnog naslijeđa zemlje, te zaštitu i očuvanje ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, njihovih zajednica i biotopa. Novi Zakon o zaštiti prirode iz 1976. godine stavlja ovoj službi u zadatak i nadležnost daleko šire okvire djelovanja. Prema čl. 3. citiranog Zakona, zaštita prirode provodi se osobito: — osiguravanjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez bitnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje ravnoteže njenih elemenata; — sprečavanjem štetnih zahvata i poremećaja u prirodi kao posljedice industrijalizacije i urbanizacije zemlje i drugih djelatnosti te osiguravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvitka prirode; — stavljanjem pod posebnu zaštitu određenih dijelova žive i nežive prirode i osiguravanjem najpovoljnijih uvjeta njihovog održavanja i razvitka prema njihovom značenju i svojstvima. Prema prednjem, zaštita prirode uključuje se u aktuelne rasprave o načinu gospodarenja šumama, prije svega sa stanovišta utjecaja pojedinih načina i metoda gospodarenja na ljudski okoliš, na očuvanje šume kao osnovne komponente krajolika, a time u širem smislu i pejzažno-ambijentalnih značajki jednog kraja. Kad je riječ o prebornim šumama onda u prvom redu mislimo na Gorski Kotar. U arealu našeg Visokog Krša, goranski krajolik se izdvaja i ističe po nekim bitnim obilježjima. Iako su u makropejzažu Gorskog kotara prisutni vjekovni utjecaji čovjeka, goranski je krajolik u znatnoj mjeri zadržao obilježja iskonske prirode. Kulturni utjecaj je ovdje naglašeno stvaralački usklađen s prirodom i ugrađen u ekološki stabilnu i harmoničnu prirodnu osnovu. Pored svih okolnosti i uslova koji su utjecali na razvoj ovog kraja, valja istaći da je takav odnos prema prirodi i njenim bogatstvima u velikoj mjeri rezultat povratnog djelovanja prirode, njene uloge u formiranju mentaliteta, životnog stava i općenito odnosa čovjeka prema prirodi kao vlastitoj životnoj osnovi. Iskonski međuutjecaji čovjeka i prirode manifestiraju se kroz krajolik Gorskog Kotara na jedinstven i osebujan 599 |