DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Od ukupne obrasle površine Gospodarstva otpada na: — prirodne sjemenjače . . . . 53.548 ha — degradirane sastojine . . . 17.392 ha — kulture 2.293 ha — zaštitne šume 1.434 ha Sveukupno 74.667 ha Razmotrit ćemo prvo prirodne sjemenjače s kojima se redovno gospodari i koje daju osnovni prihod Gospodarstva. U tab. 1 prikazani su podaci za sadašnje i normalno stanje drvne zalihe za prirodne sjemenjače. Iz navedenih podataka vidi se da je sadašnja ukupna drvna zaliha po hektaru 290 m3, a normalna bi trebala biti 404 m3, tj. sadašnja je manja od normalne za 29%. Kod četinjača nalazimo još nepovoljniji odnos: sadašnja drvna zaliha je 129 nxVha, a normalna bi trebala biti 253 m3/ha, pa je sadašnja svega 53% od normalne. Sadašnji omjer smjese prema drvnoj zalihi je 0,4 četinjača i 0,6 listača, a trebalo bi biti obratno. U tab. 2 prikazani su podaci o prirastu iz kojih se vidi da je sadašnji tečajni godišnji volumni prirast po hektaru 6,2 m3, a normalni 10,1 m\ tj. sadašnji prirast je za 3,9 m» manji od normalnog. Cijela razlika prirasta odnosi se, uglavnom, na četinjače, jer kod listača nalazimo podjednaki sadašnji i normalni prirast. Uzrok razlike prirasta dijelom je manja sadašnja drvna zaliha od normalne, a dijelom i nepovoljna struktura sastojina u sadašnjim uvjetima. O veličini prirasta ovisi i veličina etata. U tab. 3 prikazani su podaci o sadašnjem i normalnom desetgodišnjem etatu za prirodne sjemenjače. Normalni etat obračunat je tako da je uzeto 80% od normalnog prirasta. U sadašnjim uvjetima siječe se 100´a/o ukupnog prirasta (kod četinjača 81%, a kod listača 114%), što s obzirom na veličinu prirasta nije ispravno, ali se može opravdati nepovoljnom strukturom sastojina. U daljnjim zahvatima, tj. kod izrade osnova gospodarenja, treba težiti uz poboljšane debljinske strukture i omjera smjese smanjenju drvne zalihe i proizvodnje. Ukupni normalni etat trebao bi biti veći od sadašnjeg za oko 100.000 m3 godišnje. Od toga bi etat četinjača trebao biti veći godišnje za 160.000 m3, a etat listača manji za 60.000 m3. Iz podataka o razlici sadašnje i normalne drvne zalihe, prirasta i etata vidi se da u prirodnim sjemenjačama nemamo potencijalnu proizvodnju. Stanišni uvjeti nam omogućuju, kako je vidljivo iz podataka, veću proizvodnju od sadašnje. Treba naglasiti da na optimalnu proizvodnju imaju utjecaja visina drvne zalihe, omjer smjese i debljinska struktura. Tekar kada svi navedeni elementi budu u normalnom stanju možemo govoriti o optimalnoj proizvodnji. Na području Šumskog gospodarstva Ogulin u prirodnim sjemenjačama nisu zadovoljeni svi navedeni uvjeti. Postavlja se pitanje kako iz sadašnjeg naslijeđenog stanja postići optimalnu proizvodnju tj. kojim redoslijedom. U smjernicama gospodarenja trebalo bi se držati ovog 590 |