DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 69 <-- 69 --> PDF |
povima zaključili smo da je u najboljim ekološkim uvjetima dovoljno saditi 2500 do 3000 biljaka, a njihov broj raste sa smanjenjem kvalitete uvjeta rasta. Da bi se pomlađivanje raznodobnih šuma moglo provesti u grupama, potrebna je veća složenost gospodarenja, treba održavati bolji red u pogledu vremena i prostora pri izvršavanju uzgojnih zahvata, a stručno osoblje i radnici trebaju biti savjesni i dobri stručnjaci, jer je u grupimičnom gospodarenju pomlađivanje vremenski i prostorno ograničeno i raspoređeno na male površine, te stvaranje mladog naraštaja treba planirati, što nije slučaj kod prebornog stabličnog gospodarenja. Pomlađivanje raznodobnih šuma u grupama nije moguće u svim ekološko- gospodarskim tipovima šuma. Zbog ekoloških uvjeta u nekim tipovima pomlađivanje će se i dalje morat prepustiti prirodi i vremenu, a uzgajivač će moći vrlo malo utjecati na tok razvoja sastoiina. Ali u većem dijelu ekološko-gospodarskih tipova šuma povoljnih ekoloških uvjeta grupimično gospodarenje je korak naprijed k suvremenom gospodarenju raznodobnim šumama. ... u srednjoj se Evropi mnogo raspravlja o primjeni švicarskog »femelšlaga «. Tako i u nas. Zato je J. ŠAFAR (1962) obradio temu »Problem i pojam skupinastog gospodarenja«. Zbog nekih neracionalnih gospodarskih zahvata u bukovim sastojinama planinske regije, iste godine on je objavio raspravu polemičkog karaktera »Oplodna ili preborna sječa u šumama dinarskog područja«; ali, očekivano reagiranje na taj izazovni napis nije se pojavilo. U studiji o kakvoći mladika u sastojinama dinarskih planina, isti pisac (1964) preporuča skupinasto podmlađivanje. (POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE 1846—1976. kroz stranice Šumarskog lista, Zagreb, 1916, str. 98) |