DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 68 <-- 68 --> PDF |
vjetima. Uzrok propadanja mladog naraštaja nakon sječe često je nagla promjena mikroklime. U dosadašnjim istraživanjima je utvrđeno da usamljena stabalca iznad 0,5 m visine skoro bez izuzetka propadaju. Kod te visine neophodan je uvjet za održavanje mladog naraštaja da se on očuva u grupama. U rijetkom mladom naraštaju stabalca odumiru ili jedva vegetiraju. Smatra se da je prirodno pomlađivanje osigurano ako ima preko 30 biljaka na 1 m´2. Nagli prijelaz iz difuznog u direktno svjetlo jela podnosi manje nego i jedna druga vrsta drveća. Zbog toga se jela vrlo dobro pomlađuje i održava na rubovima. Naša istraživanja su utvrdila da za pojavu mladog naraštaja ima veliko značenje i priprema tla prije uroda sjemena. Na pripremljenom tlu mladi naraštaj se javlja u 4 puta većoj količini nego li na neobrađenom tlu. Najbolji rezultati se postižu dubokom obradom tla do dubine od 30 cm, koja se izvodi 2 godine prije sjetve ili očekivanog uroda sjemena. Da bi se u raznodobnim šumama postigli dobri uvjeti za pojavu i rast mladog naraštaja, zavisno od ekoloških prilika, potrebno je, gdje je to moguće, pomlađivati u grupama. Tipološkim istraživanjima je utvrđeno da u grupama širine do 2 visine stabala nema promjene mikroklime, ne postoji opasnost od većeg zakorovljivanja tla i moguće je kontrolirano provesti uvjete koji ovisno o ekološkim prilikama pogoduju pojavi mladog naraštaja. Proces pomlađivanja se jako ubrza i skraćeno je vrijeme prirodne obnove. Gospodarenje se bolje prilagođuje raznolikosti staništa i sastojinskih prilika, mala je poremetnja u kompleksu ekoloških činilaca, stabilnija je biogeocenoza, mala je mogućnost pojave erozije, a stvaranje kvalitetnog novog naraštaja i omjera smjese moguće je usmjeriti prema cilju gospodarenja. Sječine su koncentrirane sto pogoduje ekonomičnijem gospodarenju, a na pomlađenim površinama mogu se provoditi svi uzgojni zahvati njege. Ako se prirodnim pomlađivanjem ne može postići mlađi naraštaj koji bi odgovarao cilju gospodarenja, treba obnovu sastojina provesti sjetvom sjemena ili sadnjom sadnica. Taj način često je prikladniji nego čekanje na urod sjemena, za koje se vrijeme može tlo pokvariti ili zakoroviti pa je unašanje sjemena ili sadnica skupo i dugotrajno. Sjetva ili sadnja je jedino rješenje i kada su vrste, koje od prirode rastu na mjestu gdje se želi provesti obnova, privredno neinteresantne, loše građene, sporog rasta i male vrijednosti ili su u dobi kada više ne mogu redovito plodonositi. U tim slučajevima u okviru tipoloških istraživanja predviđa se sadnja ili sjetva. Broj i vrsta sadnica ovisi o produkcionom cilju, sječnoj zrelosti, željenoj strukturi i kvaliteti konačne sastojne i o ekološkim uvjetima rasta karakterističnim za tip. Kod određivanja broja sadnica namjera nam je bila odabrati takav broj biljaka koji će u najkraćem mogućem roku, sa što manje troškova stvoriti sklop krošanja i osigurati stabilnu buduću sastojinu. Istraživanjima je utvrđeno da se sa 10000 posađenih borovih sadnica postiže sklop za 5 godina, a sa 20000 sklop se postiže za 3 godine. No tako gusta sadnja ne samo da nije nužna nego je i gospodarski štetna. Gusta sadnja ne utječe na sprječavanje grube granatosti, a postoji opasnost od snjegoloma. Gornja granica stanišnog prostora prema Merkel-u do starosti od 40 godina je 5,5 ms što odgovara broju od oko 1800 biljaka po hektaru. Tek kod većeg razmaka od toga postoji opasnost od grube granatosti. Na temelju istraživanja ekoloških uvjeta rasta glavnih vrsta drveća u pojedinim ti |