DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 67 <-- 67 --> PDF |
POMLAĐIVANJE RAZNODOBNIH ŠUMA SA STANOVIŠTA TIPOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA Dr VLADIMIR HREN, dipl. inž. šum. Institut za šumarstvo, Jastrebarsko Pomlađivanje šuma samo je jedna vremenski ograničena razvojna faza u gospodarenju šumama. U raznodobnim šumama obnova se u pravilu gotovo posve prepuštala prirodi. Takav način pomlađivanja je suviše polagan i nepouzdan te može dovesti do degradacije sastojina. U suvremenijem načinu gospodarenja raznodobnim šumama nastoji se što brže stvoriti i razviti novi naraštaj. Na temelju iskustava, u okviru istraživanja tipova šuma i šumskih staništa, pomlađivanje se nastoj uklopiti u proces njegovanja, oblikovanja i iskorišćivanja šuma. Želi se sastojine obnavljati tako da se ne smanjuje potencijalna snaga staništa i sastojine, da se poštuju biološka svojstva drveća, osobine staništa, razvojno stanje sastojine, privredne okolnosti i gospodarske potrebe. Uspjelo pomlađivanje je uvjet da bi se njegom podmlatka i proredama moglo sastojinu oblikovati prema zahtijevima cilja gospodarenja. Mnogi uvaženi autori smatraju, a i u toku tipoloških istraživanja često je utvrđeno, da u raznodobnim šumama nije moguće stabličnim prebiranjem stvoriti ekološke uvjete kod kojih se sa sigurnošću može očekivati pojava mladog naraštaja koji bi odgovarao cilju gospodarenja. Najbolje se to može uočiti u prašumama, u kojima je preborna faza vrlo skromna po trajanju i prostoru i u toj fazi u pravilu se rijetko javlja mlađi naraštaj. Jedan od glavnih razloga su neodgovarajući ekološki, biotski i klimatski uvjeti za rast mladog naraštaja. Ponik osnovnih vrsta — jele i bukve — u području raznodobnih šuma javlja se kod osvetljenja tla od 16—25%, a smreke kod 66—70°/o. Bukva i smreka se pomlađuju grupimično i u velikoj množini, a jela štedljivo i ravnomjerno po cijeloj površini. Bukva pokazuje svoju konkurentsku snagu prema jeli velikom količinom mladog naraštaja i sposobnosti prilagođavanja. Odnos stabalaca u mladosti jele prema bukvi od 1:9 u starosti je 1:1 prema broju stabala i drvnoj zalihi. Jela može održati ravnotežu prema bukvi velikom mogućnosti rasta u zasjeni i eksplozivnim rastom u stadiju guštika. Zbog toga je pomlađivanje jele najjače pod gustim bukovim sastojinama. Za uspješnu obnovu bukve i jele potrebno je imati jak sklop krošanja i određenu strukturu (broj stabala, temeljnicu, zastor krošanja). Jednoliko i jako otvaranje sklopa krošanja pogoduje pomlađivanju bukve, a nejednolično tamni sklop više odgovara pomlađivanju jele. Obnavljanje šuma uvjetovano je i sposobnošću mladog naraštaja da se nakon provedene sječe nadstojne sastojine održi na životu pod novim u |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 68 <-- 68 --> PDF |
vjetima. Uzrok propadanja mladog naraštaja nakon sječe često je nagla promjena mikroklime. U dosadašnjim istraživanjima je utvrđeno da usamljena stabalca iznad 0,5 m visine skoro bez izuzetka propadaju. Kod te visine neophodan je uvjet za održavanje mladog naraštaja da se on očuva u grupama. U rijetkom mladom naraštaju stabalca odumiru ili jedva vegetiraju. Smatra se da je prirodno pomlađivanje osigurano ako ima preko 30 biljaka na 1 m´2. Nagli prijelaz iz difuznog u direktno svjetlo jela podnosi manje nego i jedna druga vrsta drveća. Zbog toga se jela vrlo dobro pomlađuje i održava na rubovima. Naša istraživanja su utvrdila da za pojavu mladog naraštaja ima veliko značenje i priprema tla prije uroda sjemena. Na pripremljenom tlu mladi naraštaj se javlja u 4 puta većoj količini nego li na neobrađenom tlu. Najbolji rezultati se postižu dubokom obradom tla do dubine od 30 cm, koja se izvodi 2 godine prije sjetve ili očekivanog uroda sjemena. Da bi se u raznodobnim šumama postigli dobri uvjeti za pojavu i rast mladog naraštaja, zavisno od ekoloških prilika, potrebno je, gdje je to moguće, pomlađivati u grupama. Tipološkim istraživanjima je utvrđeno da u grupama širine do 2 visine stabala nema promjene mikroklime, ne postoji opasnost od većeg zakorovljivanja tla i moguće je kontrolirano provesti uvjete koji ovisno o ekološkim prilikama pogoduju pojavi mladog naraštaja. Proces pomlađivanja se jako ubrza i skraćeno je vrijeme prirodne obnove. Gospodarenje se bolje prilagođuje raznolikosti staništa i sastojinskih prilika, mala je poremetnja u kompleksu ekoloških činilaca, stabilnija je biogeocenoza, mala je mogućnost pojave erozije, a stvaranje kvalitetnog novog naraštaja i omjera smjese moguće je usmjeriti prema cilju gospodarenja. Sječine su koncentrirane sto pogoduje ekonomičnijem gospodarenju, a na pomlađenim površinama mogu se provoditi svi uzgojni zahvati njege. Ako se prirodnim pomlađivanjem ne može postići mlađi naraštaj koji bi odgovarao cilju gospodarenja, treba obnovu sastojina provesti sjetvom sjemena ili sadnjom sadnica. Taj način često je prikladniji nego čekanje na urod sjemena, za koje se vrijeme može tlo pokvariti ili zakoroviti pa je unašanje sjemena ili sadnica skupo i dugotrajno. Sjetva ili sadnja je jedino rješenje i kada su vrste, koje od prirode rastu na mjestu gdje se želi provesti obnova, privredno neinteresantne, loše građene, sporog rasta i male vrijednosti ili su u dobi kada više ne mogu redovito plodonositi. U tim slučajevima u okviru tipoloških istraživanja predviđa se sadnja ili sjetva. Broj i vrsta sadnica ovisi o produkcionom cilju, sječnoj zrelosti, željenoj strukturi i kvaliteti konačne sastojne i o ekološkim uvjetima rasta karakterističnim za tip. Kod određivanja broja sadnica namjera nam je bila odabrati takav broj biljaka koji će u najkraćem mogućem roku, sa što manje troškova stvoriti sklop krošanja i osigurati stabilnu buduću sastojinu. Istraživanjima je utvrđeno da se sa 10000 posađenih borovih sadnica postiže sklop za 5 godina, a sa 20000 sklop se postiže za 3 godine. No tako gusta sadnja ne samo da nije nužna nego je i gospodarski štetna. Gusta sadnja ne utječe na sprječavanje grube granatosti, a postoji opasnost od snjegoloma. Gornja granica stanišnog prostora prema Merkel-u do starosti od 40 godina je 5,5 ms što odgovara broju od oko 1800 biljaka po hektaru. Tek kod većeg razmaka od toga postoji opasnost od grube granatosti. Na temelju istraživanja ekoloških uvjeta rasta glavnih vrsta drveća u pojedinim ti |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 69 <-- 69 --> PDF |
povima zaključili smo da je u najboljim ekološkim uvjetima dovoljno saditi 2500 do 3000 biljaka, a njihov broj raste sa smanjenjem kvalitete uvjeta rasta. Da bi se pomlađivanje raznodobnih šuma moglo provesti u grupama, potrebna je veća složenost gospodarenja, treba održavati bolji red u pogledu vremena i prostora pri izvršavanju uzgojnih zahvata, a stručno osoblje i radnici trebaju biti savjesni i dobri stručnjaci, jer je u grupimičnom gospodarenju pomlađivanje vremenski i prostorno ograničeno i raspoređeno na male površine, te stvaranje mladog naraštaja treba planirati, što nije slučaj kod prebornog stabličnog gospodarenja. Pomlađivanje raznodobnih šuma u grupama nije moguće u svim ekološko- gospodarskim tipovima šuma. Zbog ekoloških uvjeta u nekim tipovima pomlađivanje će se i dalje morat prepustiti prirodi i vremenu, a uzgajivač će moći vrlo malo utjecati na tok razvoja sastoiina. Ali u većem dijelu ekološko-gospodarskih tipova šuma povoljnih ekoloških uvjeta grupimično gospodarenje je korak naprijed k suvremenom gospodarenju raznodobnim šumama. ... u srednjoj se Evropi mnogo raspravlja o primjeni švicarskog »femelšlaga «. Tako i u nas. Zato je J. ŠAFAR (1962) obradio temu »Problem i pojam skupinastog gospodarenja«. Zbog nekih neracionalnih gospodarskih zahvata u bukovim sastojinama planinske regije, iste godine on je objavio raspravu polemičkog karaktera »Oplodna ili preborna sječa u šumama dinarskog područja«; ali, očekivano reagiranje na taj izazovni napis nije se pojavilo. U studiji o kakvoći mladika u sastojinama dinarskih planina, isti pisac (1964) preporuča skupinasto podmlađivanje. (POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE 1846—1976. kroz stranice Šumarskog lista, Zagreb, 1916, str. 98) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 70 <-- 70 --> PDF |
*- -<% Li: Preborna šuma u g. j . Alilovica Foto N. Vucelić |