DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 67 <-- 67 --> PDF |
POMLAĐIVANJE RAZNODOBNIH ŠUMA SA STANOVIŠTA TIPOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA Dr VLADIMIR HREN, dipl. inž. šum. Institut za šumarstvo, Jastrebarsko Pomlađivanje šuma samo je jedna vremenski ograničena razvojna faza u gospodarenju šumama. U raznodobnim šumama obnova se u pravilu gotovo posve prepuštala prirodi. Takav način pomlađivanja je suviše polagan i nepouzdan te može dovesti do degradacije sastojina. U suvremenijem načinu gospodarenja raznodobnim šumama nastoji se što brže stvoriti i razviti novi naraštaj. Na temelju iskustava, u okviru istraživanja tipova šuma i šumskih staništa, pomlađivanje se nastoj uklopiti u proces njegovanja, oblikovanja i iskorišćivanja šuma. Želi se sastojine obnavljati tako da se ne smanjuje potencijalna snaga staništa i sastojine, da se poštuju biološka svojstva drveća, osobine staništa, razvojno stanje sastojine, privredne okolnosti i gospodarske potrebe. Uspjelo pomlađivanje je uvjet da bi se njegom podmlatka i proredama moglo sastojinu oblikovati prema zahtijevima cilja gospodarenja. Mnogi uvaženi autori smatraju, a i u toku tipoloških istraživanja često je utvrđeno, da u raznodobnim šumama nije moguće stabličnim prebiranjem stvoriti ekološke uvjete kod kojih se sa sigurnošću može očekivati pojava mladog naraštaja koji bi odgovarao cilju gospodarenja. Najbolje se to može uočiti u prašumama, u kojima je preborna faza vrlo skromna po trajanju i prostoru i u toj fazi u pravilu se rijetko javlja mlađi naraštaj. Jedan od glavnih razloga su neodgovarajući ekološki, biotski i klimatski uvjeti za rast mladog naraštaja. Ponik osnovnih vrsta — jele i bukve — u području raznodobnih šuma javlja se kod osvetljenja tla od 16—25%, a smreke kod 66—70°/o. Bukva i smreka se pomlađuju grupimično i u velikoj množini, a jela štedljivo i ravnomjerno po cijeloj površini. Bukva pokazuje svoju konkurentsku snagu prema jeli velikom količinom mladog naraštaja i sposobnosti prilagođavanja. Odnos stabalaca u mladosti jele prema bukvi od 1:9 u starosti je 1:1 prema broju stabala i drvnoj zalihi. Jela može održati ravnotežu prema bukvi velikom mogućnosti rasta u zasjeni i eksplozivnim rastom u stadiju guštika. Zbog toga je pomlađivanje jele najjače pod gustim bukovim sastojinama. Za uspješnu obnovu bukve i jele potrebno je imati jak sklop krošanja i određenu strukturu (broj stabala, temeljnicu, zastor krošanja). Jednoliko i jako otvaranje sklopa krošanja pogoduje pomlađivanju bukve, a nejednolično tamni sklop više odgovara pomlađivanju jele. Obnavljanje šuma uvjetovano je i sposobnošću mladog naraštaja da se nakon provedene sječe nadstojne sastojine održi na životu pod novim u |