DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 61 <-- 61 --> PDF |
EKONOMSKI UČINCI PREBORNO-GRUPIMIČNOG GOSPODARENJA ŠUMAMA ŠUMARIJE NOVI VINODOLSKI Mr. GÄJO PETROVIĆ, dipl. taž. šum. Novi Vinodolski Na početku moram reći, da svi iznijeti numerički podaci ovog referata nemaju nikakvog općeg značenja, jer su normativi na kojima se baziraju podaci za komparativne prikaze ekonomičnosti gospodarenja između stablimično- prebornog i preborno-grupimičnog proizvodnoj iskustveni i važe samo u Šumariji Novi. Da bi se dobio uvid u šume Šumarije Novi iznijet ću najnužnije podatke položaja, veličine i drvnog fonda. Šume Šumarije Novi suvisle su cjeline dijela Velike Kapele s površinom ekonomskih šuma od 13 357 ha na nadmorskoj visini između 700 i 1300 m, ukupnog drvnog fonda 4 310 000 m3, od čega jele 1 750 000 m3 a bukve 2 560 000 m3 ili po 1 ha 324 m3. Godišnji etat jele iznosi 27 000 m3 a bukve 40 000 m3. Godine 1975. prišli smo, zbog sigurnije i znatno brže biološke obnove šuma te potrebne koncentracije sječa, svagdje gdje je to moguće sa stablimično-prebornog gospodarenja na stablimično-grupimično. Grupe su izabirane i određivane na najpogodnijim terenima površine 0,2 — 0,6 ha, iznimno do 1,5 ha na ukupnoj površini Šumarije od cea 30 ha. Sve posječene grupe u toku prve i druge godine su sanirane: čistine sadnjom smrekovih sadnica, postojeći neoštećeni podmladak — guštik njegom a oštećeni sječom na čep. DOZNAKA STABALA Za komparaciju troškova stablimične doznake i doznake u grupama uzeo sam 1977. god., jer nam ta godina predstavlja prosjek rada za četirigodišnje razdoblje preborno-grupimičnog gospodarenja. U toj godini doznačeno je u grupama 12 350 m3 u 7 300 stabala, što prosječno po stablu iznosi 1,7 m3. Prema iskustvenom normativu za stablimičnu doznaku od 600 stabala, 750 stabala za doznaku u grupama i prosječnog stabla od 1.7 m3 izračunate su jedinične cijene za stablimičnu doznaku s 0,33 din/m3 (po stablu 0,10 din) a za grupimičnu 0,28 din/m3 (po stablu 0,08 din). Ako izrazimo sve troškove po kubiku izlazi da je trošak doznake u stablimičnoj doznaci 0,44 din a u doznaci u grupama 0,36 din, izraženo u postotku za 18°/(t su troškovi po m3 manji u grupimičnoj doznaci. IZRADA VLAKA Kod pripreme rada, vlake se trasiraju — obilježavaju na cijeloj površini odjela, čime rješavamo cjelokupni transport drvnih masa iz šume na |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 62 <-- 62 --> PDF |
pomoćno stovarište. Međutim izgradnjom zahvaćamo samo one grupe koje su doznakom određene za sječu. Na taj način troškovi izgradnje vlaka teoretski razgraničavaju se na toliko godina, koliko će biti ophodnjica do konačne sječe odjela, a praktički izgradnja vlaka se razgraničava na 5 godina. SJEČA I IZRADA U ovoj fazi rada preborno-grupimično gospodarenje ima osjetnu ekonomsku prednost nad stablimično-prebornim zbog grupiranja doznačenih stabala za sječu, pa radnik s pilom prevaljuje znatno manje udaljenosti, u obilježenoj grupi ne mora tražiti doznačena stabla te, na kraju, na tako čistoj sječi ne mora voditi računa o mogućnosti zaustavljanja stabla na stabla. Potrebno je i to napomenuti, da je ovakvim sječama isključeno oštećivanje ostalih dubećih stabala pa naknadnom izradom tzv. »adova« radnik ne mora gubiti dio efikasnog vremena. Osim ovih prednosti u grupimično-prebornim sječama moguće je najpodesnije rušiti stabla (riblja kost), što omogućava optimalnije iskorištavanje rada traktora u izvlačenju drveta na pomoćno stovarište. Prema iskustvenom normativu za stablimično-preborno gospodarenje cijene sječe i izrade iznose: Za jelu: oblovina m3 88,60 Din prostorno m3 208,80 Din Ukupno: 297,40 Din —prosjek 148,70 Din za bukvu: oblovina m3 59,70 Din prostorno m3 148,50 Din Ukupno: 208,20 Din —prosjek 104,10 Din a za grupimično-preborno gospodarenje: za jelu: oblovina m3 63,30 Din prostorno m3 166,40 Din Ukupno: 229,70 Din —prosjek 114,80 Din za bukvu: oblovina m3 45,20 Din prostorno m3 121,40 Din Ukupno: 166,60 Din — prosjek 83,30 Din Izraženo zajedno u m3 drvne mase jele i bukve za stablimično-preborno gospodarenje iznosi m3 126,40 Din, a za grupimično-preborno gospodarenje m3 99,05 Din. Komparirajući dobivene podatke izlazi da je cijena sječe i izrade drvnih sortimenata kod grupimično-prebornog gospodarenja niža za 27,35 Din ili izraženo u postotku 22l(i/u. 580 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 63 <-- 63 --> PDF |
IZVOZ IZ ŠUME NA POMOĆNO STOVARIŠTE Kod ove faze rada prednosti grupimičnog prebornog gospodarenja nad stablimičnim znatno su izražene, jer koncentracija drvne mase, sistem za traktor pripremljenih stabala, te kvalitetnija izrada vlaka omogućava približno optimalni kapacitet rada traktora, a pravilom da traktor ne smije izlaziti sa vlake, sva oštećenja dubećih stabala, te podmlatka — mladika svode se na najmanju mjeru. U toku 4-tvero godišnjeg rada sa zglobnim traktorima tipa Kokum i Timberđek (obzirom da nemamo naučnih normativa) došli smo do vlastitih iskustvenih normativa, koji nam služe za planiranje i obračun troškova rada traktora. Obzirom da traktorima radimo svugdje gdje nam teren omogućava, a to znači u grupimičnim — čistim sječama i u stablimično-prebornim, do tih iskustvenih normativa došli smo registriranjem učinaka rada traktora u određenom vremenu. Prema našim iskustvenim podacima posebno za bukvu i jelu učinci rada traktora za 7 sati iznose: u grupimično-prebornom gospodarenju za jelovu oblovinu 62 m3, za bukovu oblovinu 46 m3 odnosno prosječno bukva/jela 54 m3; u stablimično-prebornom gospodarenju za jelovu oblovinu 44 m3, za bukovu oblovinu 32 m3 odnosno prosječno bukva/jela 38 m3. Na bazi ovih učinaka i kalkulativne cijene rada traktora od 860 din/sat dobivamo cijene izvoza u grupimično-prebornom gospodarenju za jelovu oblovinu 137,00 din/m3, za bukvu oblovinu 188,00 din/m3 odnosno prosječno* bukva/jela 162,00 din/m3. Komparirajući dobivene podatke dobivamo da su učinci u grupimično- prebornog gospodarenju prosječno za jelu i bukvu veći u apsolutnom iznosu za 16 m3, a u troškovima cijene po m3 manje za 48 din ili 29,87V», zaokruženo 30´/«;. Kada kompariramo sumirane podatke rada doznake, sječe, izrade i izvoza iz šume na pomoćno stovarište, dobivamo da je kod: trošak po 1 m3 dinara grupimično- prebornog gospodarenja stablimično- prebornog gospodarenja razlika dinara — doznake 0,36 0,44 0,08 — sječe i izrade 99,05 126,40 27,35 — izvoza iz šume na pomoćno stovarište 114,00 162.00 48,00 Ukupna razlika din. 75,43 odnosno u postotku 26´Vo "Taj, kao i ostali prosjeci navedeni u ovom referatu, vrijedi samo u slučaju, ako je odnos vrsta tj. bukovina : jelovina = 50 : 50. A etat u Šumariji Novi ima odnos bukovina : jelovina = 59,7 : 40,3. (Opaska ur.) |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 64 <-- 64 --> PDF |
TROŠKOVI POŠUMLJAVANJA Do sada sam prikazao sve ekonomske prednosti grupimično-prebornog gospodarenja nad stablimačno-prebornim gospodarenjem, no međutim, da bi se dobila potpuna slika u usporedbi ovih sistema gospodarenja, moram iznesu troškove pošumljavanja** u obnovi čistom sječom nastalih površina, što čini u ekonomskoj oblasti prednost stablimično-prebornog gospodarenja nad grupimičnim gospodarenjem. Predhodno je rečeno, da je Šumarija grupimično-prebornim gospodarenjem zahvaćala oko 32 ha, što je za cijelu površinu Šumarije iznosilo 0,22B/<>, ili reducirane čiste površine bez ikakvog podmlatka oko 20 ha, što pokazuje da su ove grupe bile polagane oko 34IDA». Površinu od 20 ha pošumili smo sa smrekovim sadnicama 2 + 2, nabavljenih iz rasadnika Oštarije Šumskog gospodarstva Ogulin. Da bi dobili cijenu koštanja po ha pošumljene površine i dalje cijenu po ha obračunate u kubiku prosječne drvne mase, dati ću kalkulaciju pošumljavanja za jednu sadnicu odnosno za hektar. OD (za 1 — 4 neto) 1. Priprema terena za pošumljavanje 0,50 din 0,15 din 2. iskop jamica za sadnju 1,05 din 0,55 din 3. sadnja biljaka 1,10 din 0,33 din 4. troškovi trapljenja 0,05 din 0,02 din svega 3,50 din 1,05 din 5. faktor doprinosa i režije 3,2112 6. sadni materijal 3,30 din 7. transportni troškovi 0,15 din ukupno 11,20 din 4,50 din odnosno SVEUKUPNO CK 15,70 din. Kako po 1 ha sadimo 4 000 sadnica, to je cijena koštanja jednog ha 62 800,00 din ili za 20 ha pošumljene površine 1256 000,00 din. Kako je na toj površini od 32 ha posječeno 12 350 m3 drvne mase to izlazi da CK pošumljavanja po 1 m3 iznosi 106,00 din. Ako usporedimo uštedu troškova kod iskorištavanja šuma (sječa i izrada, izvoz iz šume na pomoćno stovarište) s povećanim troškovima na umjetnoj obnovi (pošumljavanja) proizlazi, da je grupimično-preborno gospodarenje skuplje od stablimično-prebornog gospodarenja za razliku povećanih troškova pošumljavanja i sniženih troškova u iskorištavanju a iznosi po 1 m3 više za 30,57 din ili 40,5"7o. ** Mjesto »pošumljavanje« bolje je obnova sastojine šume, (Ur.) |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 65 <-- 65 --> PDF |
ZAKLJUČAK Zaključno možemo konstatirati: 1. Grupimično-preborno gospodarenje traži veću šumarsku stručnost. 2. Grupimično-preborno gospodarenje omogućava veće intenzitete sječa 5, 6. i 7. debljinskog razreda (50:´/o drvnog fonda) čime bi se postigla veća proizvodnja drvne mase, a što je i glavni cilj gospodarenja šumama. 3. Grupimično-preborno gospodarenje omogućava stvaranje mješovitih sastojina u grupama, čime se postiže najpovoljnija kvaliteta drvne mase. 4. U grupimično-prebornom gospodarenju sadnjom omogućavamo bržu i sigurnu obnovu šuma. 5. Jedino u grupimično-prebornom gospodarenju odjel može biti jedinica gospodarenja gdje se osigurava potrajnost prihoda. 6. U grupimično-prebornom gospodarenju svi se učinci na doznaci, sjeći i izradi povećavaju, a troškovi smanjuju s posebnom napomenom, da je u ovakvom obliku gospodarenja jedino moguće rentabilan rad mehanizacije u izvozu drveta iz šume na pomoćno stovarište. 7. Grupimično-preborno gospodarenje omogućava razgraničavanje troškova u izradi traktorskih vlaka, čime se postižu godišnji ravnomjerni izdaci. 8. Grupimično-preborno gospodarenje omogućava znatno smanjenje oštećenja dubećih stabala. 9. Grupimično-preborno gospodarenje traži velika novčana ulaganja u pošumljavanje i intenzivniji rad na njezi postojećeg podmlatka kao i podmlatka stvorenog sadnjom po čemu od stablimično-prebornog gospodarenja postaje skuplje. 10. Prednosti i nedostaci grupimično-prebornog gospodarenja su predmet naučnih mjerenja i analiza i nadam se, da će nam naše naučne institucije u bližoj budućnosti dati egzaktna rješenja. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Stanje nakon sječe srednjeg intenziteta u odjelu 61. g. j. Alilovica Foto: S. Levak Izvlačenje trupaca konjskom spregom na području Š. G. Ogulin Foto: M. Salopek |