DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 58 <-- 58 --> PDF |
dosegla visinu od 4 — 8 metara ovisno koje je godine sađena polažemo takve prstenove uz formiranje novih krugova ukoliko to debljinska struktura i prostorni raspored stabala na terenu dozvoljava. Imajući to u vidu prilikom izrade šumsko privredne osnove planira se potrebna količina biljaka koja bi se trebala posaditi na novo formiranim krugovima u narednom desetgodišnjem razdoblju. Ovakvo nadopunjavanje rješenja prilikom provođenja preborno grupimicnih sječa, respektirajući što je moguće više prirodnu obnovu smatramo da nas vodi ispravnim rješenjima koja smo si kroz dugoročnu osnovu zacrtali. Jer iskušenje da se štedi na pogrešnom mjestu — u šumsko uzgojnoj proizvodnji — nije baš malo, pošto u nas nitko ne ubire ono što je sam uzgojnim zahvatima ostvario. Dosadašnje iskustvo u provođenju preborno grupimične doznake i sječe u određenim ekološko gospodarskim tipovima šume uz formiranje svijetlih prstenova, a respektirajući pri tome prirodnu obnovu ulijeva nam nadu da smo na putu ispravnih rješenja. U naporima da i u ostalim djelovima sastojine kvalitetnom doznakom povećamo proizvodnju drvne mase, nastojimo tehnikom oblikovanja sastojina pružiti starterima — stablima budućnosti optimalne uvjete za njihov maksimalni prirast. Do nedavno smo izborom stabala vadili loša i prezrela stabla po cijeloj površini, dok u novije vrijeme definirajući nosioce prirasta oslobađamo iste direktnih konkurenata, jer je poznato da se ulaskom sunčeve energije u šumski ekosistem stvaraju biosupstance koje su funkcionalno oblikovane za prihvaćanje i iskorišćavanje te energije. Pravilnim izborom stabala nastojimo da ta unijeta energija bude dovedena u što većoj mjeri do nosioca prirasta — stabla budućnosti. Velika raznolikost populacije unutar šumskog ekosistema pruža uzgoju šuma velike mogućnosti za uspješno gospodarenje. To zahtijeva od šumara — stručnjaka određene napore u pogledu odabiranja stabala za sječu, a to je posao koji se danas, priznali mi ili ne, ne unapređuje dovoljno. Ovakvim razmicanjem krošanja oko stabala budućnosti pospješujemo bržu i bolju prirodnu obnovu. Neki autori smatraju da se u sastojini relativno rano može opredjeliti za nosioce prirasta ako je stablo vitalno i zdravo. Takve radove provodimo sada u postojećim sastojinama, a posebno nas to očekuje i obavezuje u bližoj budućnosti na krugovima. Na kraju ovog izlaganja dozvolite mi da se samo s par riječi osvrnem na jedan problem koji posljednjih godina poprima sve veće razmjere a to su o ulaganja financijskih sredstava u biološku reprodukciju šuma. Već sam napomenuo da često dolazimo u iskušenje da štedimo na pogrešnom mjestu, da li baš na pogrešnom nisam u to uvjeren. Naime, u šumarskoj ekonomici razlikujemo pojam uspjeha uzgojnih zahvata od pojma uspjeha sa stanovišta ekonomike poslovanja radne organizacije. To su dva različita pojma koji ne spadaju u istu kategoriju Poznato je da se uspjeh sa stanovišta ekonomike poslovanja radne organizacije mjeri novcem kao razlika prihoda i troškova (gledano u grubo). Pod pojmom uspjeha uzgoja šuma smatramo svako približavanje poželjnom stanju sastojina smatrajući da je takav uspjeh od općeg društvenog interesa. Posebni prirodni uslovi proizvodnje drvne mase mogu prouzrokovati da se kod istih troškova u uzgoju šuma jednom postignu uspjesi a drugi put neuspjesi. Rizik uspjeha je velik, obzirom da se radi o živom organizmu i ovisi o cijelom nizu faktora kao što su |