DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 57 <-- 57 --> PDF |
moraju popuniti, ako nema prirodnog podmlatka, najkasnije iduće godine sa 4000 — 5000 biljaka po hektaru (uglavnom smreke). Stručnu pomoć na terenu kod provođenja tih radova pružali su stručnjaci Radne zajednice uz pomoć nosioca tih istraživanja. U samom početku uvođenja ovakovog načina doznake slobodno možemo reći koncepcijski definirane doznake bilo je i poteškoća. Prvenstveno je trebalo podučiti stručno osoblje koje je taj zadatak moralo provesti na terenu a posebno je bilo teško mijenjati javno mnjenje ljudi — Gorana koji generacijama žive u toj šumi i s tom šumom, jer je to za njih bilo nešto novo, nešto nepoznato. Bilo je i stručnih polemika na raznim nivoima zaprotiv, no danas možemo konstatirati da je takav način gospodarenja definiran ekološko gospodarskim tipovima stekao svoj domicil u goranskim šumama. Provođenjem takovih koncepcija uzgojnih zahvata nisu izostali ni financijski rezultati posebno u domeni eksploatacije, jer su uslijed čistih sječa na krugovima revidirani normativi u svim fazama eksploatacije, omogućeno veće angažiranje teže i lakše mehanizacije, ostvareni veći financijski rezultati, čime je omogućeno veće ulaganje u biološku reprodukciju šuma. U prvih 10 godina prosječno se godišnje sjeklo oko 40 000 m´! drvne mase na 230—270 krugova površine 0,2 — 0,4 ha što je 10% ukupnog etata na nivou radne organizacije. Tokom tog vremenskog perioda uočeno je, da se po rubovima krugova, posebno na sjevernim ekspozicijama vrlo dobro prirodno pomlađuje jela. Taj podatak naveo nas je da smo posljednjih godina oko krugova formirali svijetle prstenove širine do jedne visine stabla u kome smo izvadili i do 40% broja stabala čime je omogućen veći priliv svjetla. Nakon obimnog prošlogodišnjeg uroda jele u tim se prstenovima pojavio ponik kojeg do tada u tom odjelu uopće nije bilo. U toku dosadašnjeg rada bilo je dosta polemike oko unošenja smreke na krugove kao osnovne vrste (iako unosimo i jelu). Kako imademo vlastite sjemenske objekte smreke i jele to iz njih sakupljamo sjeme i proizvodimo sadni materijal koji kasnije prenosimo u iste sastojine. Smatramo, da nam je to garancija ne samo za uspjeh primanja biljaka nakon sadnje već i u daljnjem razvoju tih biljaka i proizvodnji drvne mase. Time ujedno, iako smo tek na početku takovih radova, povećavamo u prosjeku postotak prirasta u tim sastojinama koji je zbog loše debljinske strukture nizak u odnosu na potencijalnu mogućnost staništa. Ilustracije radi navest ću da je ispitan prirast kulture jele na području šumarije Skrad. Dok prosječni postotak prirasta u šumama Šumskog gospodarstva Delnice iznosi 1,9%, na plohama spomenutih kultura jele dobiven je srednji sastojinski postotak prirasta od 1,8% — 2,53,|)/o. Na prvom bonitetu pokusnih ploha tekući godišnji volumni prirast u 1978. godini iznosio je 16 m3/ha. Nije potrebno posebno naglašavati koliko je nama šumarima, bez obzira gdje tko radi, u interesu da povećamo proizvodnju drvne mase, koja iz dana u dan postaje sve više deficitarna. U posljednje dvije godine ponovno ulazimo sječom u odjele u kojima je prije 10 godina provađana preborno grupimična sječa. Koliko se u početku na terenu teško probijala ta koncepcija gospodarenja, da bi kasnije bila normalno prihvaćena to sada ponovnim ulaženjem u iste odjele nailazimo na terenu dosta na poteškoće. No, imajući u vidu određena iskustva sa svijetlim prstenovima to sada oko postojećih krugova u kojima je smreka |