DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 56     <-- 56 -->        PDF

institutu Jastrebarsko, započelo je novo razdoblje u gospodarenju tim šumama.
Slobodno možemo reći da je nauka i ovog puta dala svoj veliki prilog
unapređenju proizvodnje šumarske operative. Do tada ekstenzivno prebiranje
postepeno ali sigurno ustupa mjesto intenzivnom načinu uzgoja
šuma u prvom redu usavršenog femešlaga (naročito švicarskog i čehoslovačkog),
zatim grupimični i skupinasti prebor u mješovitim sastojinama
jele, smreke i bukve, dok se u čistim bukovim sastojinama na manjim
površinama, zavisno od konkretnih staničnih i sastojinskih
prilika, gospodari oplodnim sječama. Cilj ovakvog načina rada je maksimalno
korištenje proizvodnog potencijala staništa i prirasne sposobnosti sastojina
koji se u našim uslovima i na malim površinama bitno razlikuju. Nasuprot
tome stablimični prebor u klasičnom smislu bit će i biološki
i ekonomski opravdan na zaštitnim područjima gdje se proizvodnja drva
ne stavlja u prvi plan.


Preborno grupimičnom sječom započelo se 1967. godine u ekološko gospodarskom
tipu Blechno-Ahietetum (Horv.) na silikatu koji zauzima 9,1 ^/o
ukupne površine uređenih šuma, i to na području OOUR-a šumarije Skrad.
Kako u to vrijeme još nije postojalo oglednih objekata, to smo na terenu
izvodili uz instruktažu i kontrolu stručnjaka Instituta. Za prve pokusne objekte
izabrani su odjeli 69. i 70, gospodarske jedinice Zalesina, predjel Gornja
bukova kosa s prosječnom drvnom zalihom od 532 m3/ha i omjerom
vrsta 09 i 01 u korist četinjača, nadmorske visine od 680—810 metara raznih
ekspozicija. Na terenu je u navedenim odjelima izvršeno preborno grupimična
doznaka i sječa u krugovima prva takove vrste u nas. Drugi pokusni
objekat u kome je izvršena doznaka i sječa na pruge odabran je u
odjelu 69. gospodarske jedinice Bjelolasica, OOUR — Šumarije Mrkopalj u
istom ekološko gospodarskom tipu, nadmorske visine 1000—1100 m, razne
ekspozicije s drvnom zalihom od 490 m3/ha i omjerom vrsta 09 i 01 u korist
četinjača.


U navedenim objektima najprije je provedena doznaka sanitara te u
istom vremenu izvršeno rekognosciranje terena, obilježeni krugovi odnosno
pruge na kojima je potrebno izvršiti sječu. Nakon toga doznačena je
i izmjerena masa na tim površinama te izvršen izbor krugova. Pravo prvenstva
imali su krugovi na kojima su već postojale incijalne grupe prirodnog
podmlatka a zatim ostali krugovi. Kod takove doznake vodilo se računa da
se sječom na krugove ili pruge ne zahvati veća površina odjela od 10´%> i cea
40% predviđenog etata u odjelu. Ostali dio etata namiren je stabličnim prebiranjem
uglavnom prezrelih stabala i oslobađanjem nosioca prirasta »stabala
budućnosti« od neposrednih konkurenata.


Te su objekte kasnije posjećivali razni šumarski skupovi, a održano je
nekoliko stručnih savjetovanja na temu preborno grupimične doznake.


Idućih godina ovakav način doznake provađan je u Blechno-Fagetumukoji obuhvaća 4,2"/o uređenih šuma, i u najraširenijem ekološko gospodarskom
tipu Fagetum croaticum abietetosum (Horv.), koji se prostire na 74,2
% površine uređenih šuma time, da se preborno grupimična doznaka provodi
u podtipu A u kojem izbija kamen na površinu do 25°/<>. Revizijom osnova
gospodarenja rezultati tipoloških istraživanja i smjernice gospodarenja
za svaki ekološko gospodarski tip šume, koji su definirani i kartirani
u mjerilu 1:100000, unijeti su u osnove kao obaveza time da se krugovi