DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 55     <-- 55 -->        PDF

DOSADAŠNJA ISKUSTVA U PRIMJENI TIPOLOŠKIH
ISTRAŽIVANJA NA PODRUČJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA


NIKOLA JUGOVIĆ, dipl inž. šum.
Šumsko gospodarstvo Delnice


Područje šuma s kojima gospodari Šumsko gospodarstvo Delnice zauzima
površinu od 87 086 ha od čega 74 679 ha uređenih i 12. 407 ha neuređenih
šuma smještenih u primorskom dijelu tog područja. Uređene šume
podijeljene su na 34 gospodarske jedinice kojima gospodari 10 OOUR-a
šumarija smještenih na području triju društveno-političkih organizacija:
Općina Delnice, Čabar i Rijeka. Daljnja podjela odnosi se na gospodarske
i zaštitne šume, te šume s posebnom namjenom. Osim uređenih šuma,
samo na području općine Delnice, prema nekim procjenama, postoji oko


10.000 ha šuma (dio Nacionalnog parka Risnjak, fakultetske šume i šume
nad kojima postoji pravo vlasništva) u kojima se godišnje sječe i do 30.000
m3 drvne mase. One su potencijalna mogućnost povećanja prirasta drvne
mase kao i njezinog korištenja. Detaljni pokazatelji dobit će se kad se
završi revizija prostornog plana općine Delnice. Prema najnovijim podacima
na području uređenih šuma ukupna drvna zaliha iznosi 22.251.231 m3
od čega 60% četinjača i 40% listača. Na toj drvnoj zalihi godišnji prirast
iznosi 418.550 m3 bruto drvne mase od čega se sječe 394.650 m3 ili 94,2% godišnjeg
prirasta.
Struktura drvne zalihe razlikuje se unutar društveno političkih organizacija
— općina zbog različitih načina gospodarenja u prošlosti. Šume čabarskog
područja u predratnom razdoblju bile su vlasništvo plemića Nikole
Ghyzya. Njihova debljinska struktura pod utjecajem intenzivnijeg gospodarenja
približna je prebornoj, čime je osigurana prirodna regerenacija
sastojina. Naprotiv, šume delničkog područja kojima je u prošlosti gospodario
veleposjednik Thurn Taxis bile su manje iskorištene te se drvna
masa gomilala, tako da je u pojedinim predjelima iznosila i preko 1000 m3
po hektaru. Poslijeratne sječe za obnovu zemlje smanjile su tako visoku
drvnu zalihu, ali je njezina struktura i dalje ostala vrlo loša tako da skoro
i ne možemo govoriti o preboru u klasičnom smislu. Prilikom prikupljanja
i obrade podataka za šumskogospodarsku osnovu dobiveni su podaci da je
zastupljenost u drvnom fondu uređenih šuma na našem području u radnja
tri debljinska razreda V, VI i VII jele s 48,03% i bukve sa 17,82%> Do
prije 10—12 godina stabla za sječu odabirala su se isključivo stablimičnim
preborom bez obzira na prostorni raspored zrelih i prezrelih stabala u pojedinim
sastojinama.


Kada su 1968. godine završena tipološka istraživanja na području ŠG
Delnice i time definirani ekološko gospodarski tipovi šuma po Šumarskom


573