DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 53 <-- 53 --> PDF |
BUDUĆE GOSPODARENJE PREBORNIM ŠUMAMA Ubuduće gospodarenje prebornim šumama treba postupno provoditi kao grupimično — skupinasto preborno gospodarenje u vidu oplodnih sječa na manjim površinama. Veličina grupa treba ovisiti o konfiguraciji terena, kamenitosti površine tla, zrelosti stabala i pomlađenosti površine. Za progalne sjekove veličina grupa treba biti od 0,5—3 ha, a dovršene sjekove provoditi na pomlađenim površinama u veličini površine na kojo se nalazi pomladak i mladik. U prebornim šumama Ogulinskog područja prevladava krupno drvo zrelih i prezrelih stabala (53%). Zbog toga pokazalo se da su grupe veličine do dvije visine dominantnih stabala nedovoljno velike na površini do 0,5 ha, jer se ne postiže dovoljna koncentracija drvne mase za sječu. Suvremenije metode gospodarenja predlažu veličinu grupa od 2—3 ha uz čistu sječu i sadnju sadnica na boljim staništima. Svakako kod ovoga načina gospodarenja treba više fleksibilnosti za prilagođavanje konkretnim prilikama terena i stanju šuma. Strogo pridržavanje datih okvira, kao provođenje potrajnosti prihoda na nivou etata odjela, bez mogućnosti izravnanja etata na nivou gospodarskih jedinica dovodi nas u blokirano stanje, koje ne daje povoljne rezultate za unapređenje proizvodnih sposobnosti šuma i korišćenja potencijalnih mogućnosti cijelog područja. Degradirane šume, panjače i neobraslo šumsko zemljište zauzimaju površinu od 25.000 ha ili 307» od ukupne površine područja, a nalaze se u optimalnim ekološkim uslovima (dobra tla, niža visinska zona — od 200 do 500 m nadmorske visine i s dovoljno oborina). Radovima proširene reprodukcije: pošumljavanjem neobraslog zemljišta, konverzijama i rekonstrukcijama degradiranih stadija šume iskoristile bi se te potencijalne mogućnosti za proizvodnju veće i kvalitetne drvne mase. Dosadašnji uspjesi u podizanju šumskih kultura konkretno ukazuju na te mogućnosti. Šumske kulture zauzimaju površinu od 2.500 ha. Na pojedinim kompleksima dvadesetogodišnjih kultura izmjeren je prirast od 17 m3/ha određen međuprihod od 40 m:)/ha i konačan prihod u ophodnji od 60 g. s 800 m3/ha. Primjenom novih suvremenijih metoda gospodarenja šumama i mehanizacije u šumarstvu stvorili bi se uvjeti za daljnje ubrzano podizanje kultura, rekonstrukciju degradiranih šuma, panjača i pošumljavanje neobraslog zemljišta, te znatno povećao drvni fond a time i etat, što je veoma značajno za jačanje sirovinske baze, unapređenje i razvoj drvne industrije i društva u cjelini. LITERATURA 1. Osnove gospodarenja Šumskog gospodarstva Ogulin. 2. Evidencije o provođenju osnova gospodarenja Šumskog gospodarstva Ogulin. 3. Poslovni izvještaji uz završne račune Šumskog gospodarstva Ogulin. 571 |