DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 48 <-- 48 --> PDF |
U pogledu smjese, težiti mješovitosti pojedinačno i u grupama u omjeru 0,7 : 0,3 u korist četinjača. Način sječe je preborni. Sa šumsko-uzgojnog stanovišta ističe se mogućnost provedbe oplodnih sjeća sa dugačkim pomladnim razdobljem na većem dijelu površine jedinice. Na sjevernim i istočnim stranama preporuča se otvaranje većih, a na južnim i zapadnim manjih progala. Poželjna je sječa u grupama, jer se pomladak bolje razvija, a stabla se bolje čiste od grana. Samo na južnim i krševitim ekspozicijama preporuča se stablimična sječa. Sječa se smatra jednom uzgojnom radnjom, pa stoga razloga svaka sječa treba da je u prvom redu šumsko uzgojnog i zaštitnog, a zatim eksploatacionog karaktera. Sječna zrelost identična je utvrđenim dimenzijama (60 i 50 cm) prethodno opisane gospodarske jedinice. Iz sažeto opisanih gospodarskih osnova, kao i neprikazane (proučene) osnove za gospodarsku jedinicu Mala Javorica u sastavu Šumarije Novi Vinodol, sastavljene za period (20. god.) od 1926—1946. godine, mogu se izvući slijedeće POUKE I ZAKLJUČCI: Organizirano gospodarenje u krajiškim i ogulinskim šumama visokog krša počinje 1878. godine razvojačenjem Vojne krajine i odvajanjem državnih od imovinskih šuma na temelju Zakona iz 1871. godine. Prve gospodarske osnove za državne šume ogulinskog područja sastavljene su 1882. godine na principu prebornog gospodarenja uz 130-godišnju ophodnjicu i 150-godišnju ophodnju. U drvnom fondu sudjeluje bukva sa 63°/o i jela 37%. Prihod (etat) je određen metodom rašestarenja, a sječna zrelost utvrđena je 50 cm za jelu i 40 cm za bukvu prosječnog promjera. Zbog nemogućnosti korištenja planiranog prihoda (etata) uslijed nedovoljne otvorenosti šuma, kao i drugih istaknutih prednosti oplodnih sječa 1906. godine donesena je odluka o primjeni oplodnih sječa u državnim šumama kraškog područja i 1908. godine za državne šume sastavljene su» privremene gospodarske osnove« kojim je utvrđena ophodnja 120 godina- a pomladno razdoblje 20 godina uz provedbu dva sijeka, naplodnog (progalni) i dovršnog u 10-godišnjem razmaku. Prihod (etat) je određen po površini. Zbog izostanka prirodne obnove šuma u zadanom vremenskom roku nisu se mogle provesti dovršne sječe, pa je 1919. godine zabranjena oplodna sječa u visoko kraškom području i ponovo uvedena preborna sječa. Prva gospodarska osnova za iznova uvedeno preborno gospodarenje sastavljena je 1926. godine za gospodarsku jedinicu »Trojbukve-Crna Draga«, a 1937. godine za gosp. jedinicu Ogulin A/B. Unutrašnje razdjeljenje šuma ponovo je provedeno, prilagođeno reljefu i konfiguraciji terena. Drvni fond ustanovljen je polaganjem primjernih pruga. Za osnove iz 1926. godine utvrđena je dužina ophodnjice 20 godina, a iz 1937. godine, 10 god. Prosječni intenziteti sječa za opisane, kao i gosp. jed. Mala Javorica kreću se od 18—24%, jelu od 17—22%> i bukvu od 20—24%. Određeni intenziteti sječa smatraju se umjerenim zbog velikog učešća zrele drvne mase. Naglašava se, da niski intenziteti sječa ne omogućavaju brže uklanjanje nagomilane zrele mase iz šuma niti osiguravaju dovoljno pomlađenje. Dimenzije sječne zrelosti su 60 cm za jelu i 50 cm za bukvu, a u višim predjelima 50 i 40 cm. Pojedina zdrava i kvalitetna bilo jelova ili bukova stabla mogu se 566 |