DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 46 <-- 46 --> PDF |
III. polurazdoblje (1904—1909 god.) bukva 1.423 m» jela 4.078 m3 Ukupno : 5.501 m3 Dakle, u razdoblju od 1882. do 1909. godine iskorištavano je bukve 242.237 m3 i jele 95.330 m3, svega 337.567 m3 ili godišnje 12.056 m3. U periodu od 1909—1926. godine posječeno je, kao glavnog prihoda bukve 58.577 m3 i jele 33 3 5.972 m, ukupno 64.549 m, te prethodnog prihoda 2.201 m, svega 66.749 m3. Ušteda prema osnovi u ovom razdoblju je 50.695 m3. Iskorištavanje šuma u razdoblju 1882—1926. godine svodilo se na čistu eksploataciju. Sječe nisu dopirale duboko u šumu, pa su čitavi predjeli ostali netaknuti. Sječena su bolja, a ostavljana loša prezrela i tanka stabla, tako da je narušen kvalitet šume. O uzgojnim zahvatima u sastojine nimalo se nije vodilo računa. STANJE ŠUMA Smjesa je pojedinačna ili u grupama. Pod krošnjama bukve često je prisutna zastarčena jela. Na kamenitijim terenima prisutna je smreka i do 30%. Sastojinski oblici su dosta različiti, nesječene bukove šume jednodobnog su izgleda, u bližim predjelima, gdje je vršena sječa, sastojine su prebornog, a u neotvorenim predjelima prašumskog izgleda. Šume u kojima su vršene oplodne sječe, progaljene su sa zaostalim sjemenjacima i podstojnom etažom, dvoetažne. SMJERNICE GOSPODARENJA Predložen omjer smjese je 0,6 četinjača i 0,4 bukve, a s vremenom težiti prema 0,7 : 0,3 u korist četinjača. Sječna zrelost utvrđena je za jelu 60 cm, bukvu 50 cm, a u višim predjelima iznad 1200 m, te na plitkim i strmim padinama 50 i 40 cm. S obzirom na utvrđene dimenzije sječne zrelosti, konstatira se veliko učešče zrele mase, jele 46´Vo, bukve 30% u ukupnoj masi. Način sječe je preborni uz prirodnu regeneraciju. Naglašava se, da ima i takvih površina gdje bi se bez bojazni mogle primjenjivati i oplodne sječe s dužim pomladnim razdobljem, naročito u bukovim šumama. Na boljim staništima i dubljim tlima sječu treba provoditi u grupama i hrpama. Zdrava i kvalitetna jelova i bukova stabla mogu se zadržati i iznad utvrđenih sječnih dimenzija (60 i 50 cm). Međutim, sva stabla jele iznad 70 cm i bukve iznad 60 cm treba posjeći. Iako sječnom nisu obuhvaćena stabla ispod 30 cm promjera, ako to zahtjevaju šumsko-uzgojni razlozi, mogu se iskoristiti takva stabla, naročito bukve, ako je u pitanju oslobađanje jele, kompenzacijom za zrelu masu. 564 |