DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 44 <-- 44 --> PDF |
bukve od 40 cm prosječnog promjera. Značajnija izgradnja šumskih putova omogućila je korištenje osnovom predviđenog prihoda u prvom 10-godištu dok u narednom periodu gradnja cesta zaostaje za potrebama otvaranja, pa se planirani prihod u drugom 10-godištu nije mogao koristiti na predviđenim površinama. Dolazi do odstupanja od osnove, jer se sječe ponavljaju uz postojeće putove. Onemogućeno je daljnje korištenje predviđenog prihoda zbog loših i nedovoljnog broja izvoznih putova što navodi nadležne državne organe u Budipešti 1906. godine na donošenje odluke o izmjeni načina gospodarenja u državnim šumama kraškog područja. Naime, ovom odlukom napušta se preborna sječa u visokokraškim šumama i uvodi gospodarenje oplodnim sječama uz 120-godišnju ophodnju i 20- godišnje pomladno razdoblje primjenom naplodnog (progalnog) i dovršnog si jeka jednakih intenziteta (50V» zalihe) u razmaku 10-god. Donošenje odluke o prelazu na oplodne sječe obrazlaže se manama prebornih i prednostima oplodnih sječa, koje se ogledaju u slijedećem: a) Visoki troškovi iskorištavanja šuma uzrokovani znatno većom površinom godišnjih sječina, loša je strana prebornih sječa u odnosu na oplodne sječe gdje je koncentracija masa mnogo veća i prema tome osjetno niži troškovi iskorištavanja. b) Kod preborne sječe, ograničena je sječa po jedinici površine, pa nakon sječe ostaje dosta zrelog drveta do naredne sječe tj. nakon 30-godina, koje velikim dijelom propada. c) Praksa je pokazala, da se progaljene šume bolje pomlađuju i s jelom u odnosu na šume sječene umjerenim intenzitetom. d) Pokazalo se, da u jače progaljenim šumama nije dolazilo i do jačih vjetroizvala prema umjereno sječenim šumama. Kako je korištenje bukve u to doba bilo dosta ograničeno i nije bilo interesa za njenom sječom prilikom provedbe progalnog (naplodnog) sijeka nalagala se sječa bukve u tolikoj količini, koliko je zahtjevalo prirodno pomlađenje jelom. Ako se nije mogla nikako unovčiti, tada je bukvu trebalo podbijeliti i sušenjem iz šume ukloniti. Provedba dovršne sječe propisana je nakon 15—20 godina, ali svakako nakon osiguranog potpunog prirodnog pomlađenja. U svrhu trajnijeg osiguranja ujednačenog novčanog prihoda, računanje površina za naplodnu i dovršnu sječu bazirano je na vrijednosti drveta, što znači prema učešću korištene jelovine. Na taj način bivše gospodarske osnove iz 1882. godine za državne šume zamjenjene su takozvanim »privremenim gospodarskim osnovama«. Tako je 1908. go. za ogulinske državne šume sastavljena druga tzv. privremena gospodarska osnova na principu oplodnih sječa, pisana na mađarskom i hrvatskom jeziku. Određena je ophodnja 120-godina, a pomladno razdoblje 20 godina uz provedbu naplodnog (progalnog) i dovršnog sijeka jednakih intenziteta u intervalu 10-godina. Unutarnja podjela zadržana je iz stare osnove, a drvna masa utvrđena je polaganjem primjernih pruga, samo u odjelima predviđenim za sječu osnovom iz 1882. godine. Sječivi prihod utvrđen je metodom rašestarenja na jednake periodične površine. I pored ovako visoko određenih intenziteta sječa (50J/o zalihe), planirane sječe nisu bile provedene zbog slabe otvorenosti i nedovoljne izgradnje šumskih putova. Sječena su kvalitetna stabla a ostavljana prezrela i nekvalitetna tanka stabla; pomlađenje nije uslijedilo u planiranom vremenu 562 |