DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 43 <-- 43 --> PDF |
GOSPODARSKI POSTUPCI U DRŽAVNIM PREBORNIM ŠUMAMA OGULINSKOG PODRUČJA U SVJETLU PROPISA OSNOVA GOSPODARENJA SIMO MILKOVIC, dipl. inž. šum. Rep. šum. inspektor, Rijeka Uslijed financijske krize uzrokovane dugotrajnim ratovima, Austougarsko carstvo odlučuje se na eksploataciju šuma Vojne krajine. Zbog toga se prišlo prvom premjeru, opisu i kartiranju krajiških, pa i ogulinskih šuma 1764/5. godine. Pojava surove eksploatacije, kao i drugih negativnih činilaca usmjerenih na uništavanje šuma izaziva strepnju za nestašicom drveta, osobito za potrebe brodogradnje. Iz toga razloga javlja se istovremeno i prvo zakonsko ograničenje u iskorištavanju šuma i racionalnom korištenju drva na kršu kroz Franzonijev Šumski red iz 1764. godine. Šumarskim zakonom iz 1852. godine, koji se uvodi u Vojnu krajinu 1860. godine, osniva se šumsko ravnateljstvo u Zagrebu za hrvatsku i slavonsku krajinu. Tada se osnivaju i prvi šumski uredi na kršu u Ogulinu, Otočcu i Gospiću. Zakon iz 1871. godine određuje podjelu krajiških šuma na državne i imovinske, otkupom prava služnosti. U svrhu podjele krajiških šuma na državne i imovinske sve su šume ogulinske pukovnije premjerene i procjenjene, te je 1878. godine izvršena konačna razdioba i razgraničenje tih šuma na državne i imovinske. Na taj način po vrijednosti pripada 1/2 šuma državnom eraru, a druga polovina bliže naseljima pravoužitnicima. Ovakvom podjelom veća površina, ali manje vrijednih šuma, masiva Velike i Male Kapele, smještenih bliže naseljima, dospjela je u posjed Imovne općine Ogulin, čije osnivanje datira od 1878. godine. Tako ustanovljena podjela šuma ogulinskog područja cea 80% imovinskih i 20-Vo državnih zadržava se do donošenja Zakona Sabora NRH-e 1947. godine po kojem su sve šume proglašene općenarodnom imovinom, a 1950. godine stavljene pod zajedničku upravu. Prema tome organizirano gospodarenje ovim šumama počinje 1878. godine. Nakon odvajanja i razgraničenja državnih od imovinskih šuma pristupa se sastavu gospodarskih osnova za državne šume Ogulina i susjednog Gorskog Kotara (Mrkopalj, Ravna Gora, Fužine). Tako je za ogulinske državne šume sastavljena prva gospodarska osnova 1882. godine na principu preborne sječe i prirodnog pomlađenja uz 30-godišnju ophodnjicu i 150-godišnju ophodnju. Prostorna podjela šuma grubo je provedena, uglavnom umjetnim linijama, na sjekorede okružja i odjele. Drvna masa procjenjena je pomoću primjernih ploha i u njoj sudjeluje bukva sa 63V« i jela 37%>. Radi osiguranja stalnog i ujednačenog izvora prihoda iz šuma, prihod (etat) je određen metodom rašestarenja na jednake periodične površine uz sječnu zrelost jele od 50 cm i 561 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 44 <-- 44 --> PDF |
bukve od 40 cm prosječnog promjera. Značajnija izgradnja šumskih putova omogućila je korištenje osnovom predviđenog prihoda u prvom 10-godištu dok u narednom periodu gradnja cesta zaostaje za potrebama otvaranja, pa se planirani prihod u drugom 10-godištu nije mogao koristiti na predviđenim površinama. Dolazi do odstupanja od osnove, jer se sječe ponavljaju uz postojeće putove. Onemogućeno je daljnje korištenje predviđenog prihoda zbog loših i nedovoljnog broja izvoznih putova što navodi nadležne državne organe u Budipešti 1906. godine na donošenje odluke o izmjeni načina gospodarenja u državnim šumama kraškog područja. Naime, ovom odlukom napušta se preborna sječa u visokokraškim šumama i uvodi gospodarenje oplodnim sječama uz 120-godišnju ophodnju i 20- godišnje pomladno razdoblje primjenom naplodnog (progalnog) i dovršnog si jeka jednakih intenziteta (50V» zalihe) u razmaku 10-god. Donošenje odluke o prelazu na oplodne sječe obrazlaže se manama prebornih i prednostima oplodnih sječa, koje se ogledaju u slijedećem: a) Visoki troškovi iskorištavanja šuma uzrokovani znatno većom površinom godišnjih sječina, loša je strana prebornih sječa u odnosu na oplodne sječe gdje je koncentracija masa mnogo veća i prema tome osjetno niži troškovi iskorištavanja. b) Kod preborne sječe, ograničena je sječa po jedinici površine, pa nakon sječe ostaje dosta zrelog drveta do naredne sječe tj. nakon 30-godina, koje velikim dijelom propada. c) Praksa je pokazala, da se progaljene šume bolje pomlađuju i s jelom u odnosu na šume sječene umjerenim intenzitetom. d) Pokazalo se, da u jače progaljenim šumama nije dolazilo i do jačih vjetroizvala prema umjereno sječenim šumama. Kako je korištenje bukve u to doba bilo dosta ograničeno i nije bilo interesa za njenom sječom prilikom provedbe progalnog (naplodnog) sijeka nalagala se sječa bukve u tolikoj količini, koliko je zahtjevalo prirodno pomlađenje jelom. Ako se nije mogla nikako unovčiti, tada je bukvu trebalo podbijeliti i sušenjem iz šume ukloniti. Provedba dovršne sječe propisana je nakon 15—20 godina, ali svakako nakon osiguranog potpunog prirodnog pomlađenja. U svrhu trajnijeg osiguranja ujednačenog novčanog prihoda, računanje površina za naplodnu i dovršnu sječu bazirano je na vrijednosti drveta, što znači prema učešću korištene jelovine. Na taj način bivše gospodarske osnove iz 1882. godine za državne šume zamjenjene su takozvanim »privremenim gospodarskim osnovama«. Tako je 1908. go. za ogulinske državne šume sastavljena druga tzv. privremena gospodarska osnova na principu oplodnih sječa, pisana na mađarskom i hrvatskom jeziku. Određena je ophodnja 120-godina, a pomladno razdoblje 20 godina uz provedbu naplodnog (progalnog) i dovršnog sijeka jednakih intenziteta u intervalu 10-godina. Unutarnja podjela zadržana je iz stare osnove, a drvna masa utvrđena je polaganjem primjernih pruga, samo u odjelima predviđenim za sječu osnovom iz 1882. godine. Sječivi prihod utvrđen je metodom rašestarenja na jednake periodične površine. I pored ovako visoko određenih intenziteta sječa (50J/o zalihe), planirane sječe nisu bile provedene zbog slabe otvorenosti i nedovoljne izgradnje šumskih putova. Sječena su kvalitetna stabla a ostavljana prezrela i nekvalitetna tanka stabla; pomlađenje nije uslijedilo u planiranom vremenu 562 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 45 <-- 45 --> PDF |
(10 god.), već se produžilo, pa se iz toga razloga nisu mogle provesti dovršne sječe. Zbog toga uvođenje oplodnih sječa u visokokraške šume doživljava vrlo oštru kritiku, pa su 1919. godine zabranjene. Najstarije sačuvane gospodarske osnove za ogulinske državne šume sastavljene između dva rata na principu prebornog gospodarenja (preborne sječe) su: a) Gosp. osnova za gosp. jedinicu »Trojbukve-Crna Draga« b) Gosp. osnova za gosp. jedinicu Ogulin A/B Evo osnovnih podataka i bitnih karakteristika tih osnova: 1. Gosp. jedinica »Trojbukve-Crna Draga« (dio šuma bivše Šum. Jasenak). »Šume ove gosp. jedinice dio su šuma suvislog i dobro arondiranog državnog posjeda, koji je na bivšem krajiškom području zauzimao neprekinutu površinu od 65.189 jutara«. Povod za izradu osnove je izmjena načina gospodarenja, napuštanje oplodnih sječa i ponovno uvođenje prebornog gospodarenja (prebornih sječa). Prethodne gospodarske osnove, sastavljene 1882. i 1908. godine, valjalo je zamijeniti solidnijim elaboratom zbog toga što je gospodarsko razdjeljenje provedeno šablonski, bez prilagođavanja reljefu i konfiguraciji terena, obračuna prihoda po površini i njegovog šablonskog korištenja u dva sijeka i diktiranog nedovoljnog pomlađivanja sastojina u zadanom roku koje nije odgovaralo postavljenim gospodarskim zahtjevima. Izrada osnove počinje 1925. i traje dvije godine. Osnova je sastavljena 1927. godine i s određenom ophodnjicom od 20 godina, njena primjena teče od 1927. do 1947. godine, kada je predviđena glavna revizija. Površina gospodarske jedinice je 4.263 ha. Pruganjem ustanovljeni drvni fond iznosio je 1,178.698 m3 ili 334 m3/ha. U njemu sudjeluje bukva sa 66°/o i jela 34%. U odnosu na drvni fond ustanovljen ranije na nepoznati način, koji iznosi 1,237.210 m3 ili 296 m3/ha uz učešće bukve 60´%» i jele 40%, ako se uzme u obzir smanjena površina gosp. jedinice izdvajanjem zaštitnih šuma, tada se može zaključiti, da se stanje ovih šuma u razdoblju od 1882—1926. godine nije mnogo izmjenilo. Prema podacima, uredno vođene kontrolne knjige korištenje drvne mase u ovoj jedinici od 1882—1926. godine teklo je ovako: i I. polurazdoblje (1882—1891. god.) bukva 101.915 m3, otpad 56.069 m3 jela 26.921 m3, otpad 13.462 m3 Ukupno : 128.836 m3, otpad 69.531 m3 U odnosu na propisani prihod (etat), manje je posječeno (ušteda) 23.697 m3. II. polurazdoblje (1893—1903. god.) bukva 74.227 m3 jela 50.869 m3 Ukupno : 125.096 m3 + otpad 8.608 m3 = 133.704 m3 563 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 46 <-- 46 --> PDF |
III. polurazdoblje (1904—1909 god.) bukva 1.423 m» jela 4.078 m3 Ukupno : 5.501 m3 Dakle, u razdoblju od 1882. do 1909. godine iskorištavano je bukve 242.237 m3 i jele 95.330 m3, svega 337.567 m3 ili godišnje 12.056 m3. U periodu od 1909—1926. godine posječeno je, kao glavnog prihoda bukve 58.577 m3 i jele 33 3 5.972 m, ukupno 64.549 m, te prethodnog prihoda 2.201 m, svega 66.749 m3. Ušteda prema osnovi u ovom razdoblju je 50.695 m3. Iskorištavanje šuma u razdoblju 1882—1926. godine svodilo se na čistu eksploataciju. Sječe nisu dopirale duboko u šumu, pa su čitavi predjeli ostali netaknuti. Sječena su bolja, a ostavljana loša prezrela i tanka stabla, tako da je narušen kvalitet šume. O uzgojnim zahvatima u sastojine nimalo se nije vodilo računa. STANJE ŠUMA Smjesa je pojedinačna ili u grupama. Pod krošnjama bukve često je prisutna zastarčena jela. Na kamenitijim terenima prisutna je smreka i do 30%. Sastojinski oblici su dosta različiti, nesječene bukove šume jednodobnog su izgleda, u bližim predjelima, gdje je vršena sječa, sastojine su prebornog, a u neotvorenim predjelima prašumskog izgleda. Šume u kojima su vršene oplodne sječe, progaljene su sa zaostalim sjemenjacima i podstojnom etažom, dvoetažne. SMJERNICE GOSPODARENJA Predložen omjer smjese je 0,6 četinjača i 0,4 bukve, a s vremenom težiti prema 0,7 : 0,3 u korist četinjača. Sječna zrelost utvrđena je za jelu 60 cm, bukvu 50 cm, a u višim predjelima iznad 1200 m, te na plitkim i strmim padinama 50 i 40 cm. S obzirom na utvrđene dimenzije sječne zrelosti, konstatira se veliko učešče zrele mase, jele 46´Vo, bukve 30% u ukupnoj masi. Način sječe je preborni uz prirodnu regeneraciju. Naglašava se, da ima i takvih površina gdje bi se bez bojazni mogle primjenjivati i oplodne sječe s dužim pomladnim razdobljem, naročito u bukovim šumama. Na boljim staništima i dubljim tlima sječu treba provoditi u grupama i hrpama. Zdrava i kvalitetna jelova i bukova stabla mogu se zadržati i iznad utvrđenih sječnih dimenzija (60 i 50 cm). Međutim, sva stabla jele iznad 70 cm i bukve iznad 60 cm treba posjeći. Iako sječnom nisu obuhvaćena stabla ispod 30 cm promjera, ako to zahtjevaju šumsko-uzgojni razlozi, mogu se iskoristiti takva stabla, naročito bukve, ako je u pitanju oslobađanje jele, kompenzacijom za zrelu masu. 564 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Dužina ophodnjice i intenzitet sječa Temeljem ustanovljene drvne mase određen je etat, koji uz 20-godišnju ophodnjicu iznosi godišnje ukupno 24.623 m3, bukve 15.579 m3, jele 9.044 m3 ili 2,09%> od drvne mase. Prosječni intenzitet sječa od 2P/<> i to bukve 20°/o i jele 22%, navodi se kao umjeren i dodaje, da se takvim intenzitetom neće postići brže uklanjanje zrele mase, niti stvoriti povoljni uvjeti za prirodno pomlađenje. Veći zahvat u jelu obrazlaže se značajnijim učešćem zrele mase (46"0 zalihe), a slabiji zahvat u bukvu i unatoč prijedloga za povećanim učešćem jele, opravdava se smanjenjem ukupne drvne zalihe. Usporedba sa prethodnim prihodima (etatima) je slijedeća: 1882. godine, godišnji prihod (etat) 15.242 m3 1910. godine, godišnji prihod (etat) 7.203 m3 1927. godine, godišnji prihod (etat) 24.623 m3 2. Gospodarska jedinica AIB (Šum. uprava Ogulin i Drežnica) Za ovu gospodarsku jedinicu prva osnova sastavljena je 1882. g. također na principu preborne sječe uz 30-god. ophodnjicu. Ta osnova zamijenjena je 1908. godine privremenom gospodarskom osnovom (privrednim planom), koja propisuje oplodnu sječu. Prihod je utvrđen šestarskim metodama i godišnje je iznosio po površini 264 k.j. ili 20.338 m3. Planirani prihod nije se mogao ostvariti na predviđenoj površini, jer se sastojine nisu na vrijeme pomladile, pa je stoga planirani prihod ostvarivan izvan te površine u odjelima sa dosta zrelog drveta. Pouzdani podaci o iskorištenim masama datiraju od 1919—1937 godine. Od 1919—1928. godine iskorištivano je prosječno godišnje 26.810 m3 Od 1929—1937. godine iskorištivano je prosječno godišnje 29.350 m3 Od 1919—1937. godine iskorištivano je prosječno godišnje 28.013 m3 Na principu prebornog gospodarenja (preborne sječe) sastavljena je 1937. godine gospodarska osnova za period od 1937—1947. godine, kada je trebala uslijediti revizija. Površina gospodarske jedinice je 9.075 ha s prosječnog površinom odjela 46 ha. Polaganjem primjernih pruga usanovljena je drvna zaliha 1,979.012 m3, u kojoj sudjeluje bukva sa 53%> i jela 47% ili 286 m3/ha. Smjesa je stablimična i grupimična. Učešće zrele mase je dosta obilno, jele čak 60% a bukve 38´/r, ili prosječno 43% od zalihe. Prema uputstvima iz 1937. godine 33 3 utvrđen je godišnji etat 36.435 m, jele 19.117 m, bukve 17.318 m ili 4,1 m3/ha. Prirast je ocjenjen 4,8 m3/ha. U odnosu na prihod iz 1908. godine (20.338 m3), ovaj etat je veći za 16.097 m3. Uz ophodnjicu 10 godina prosječni intenzitet sječa je 18´%, bukva 17%, jela 20%. Smjernice i cilj gospodarenja Cilj gospodarenja je ostvariti što veći i kvalitetniji prirast, odnosno što veću i vredniju produkciju. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 48 <-- 48 --> PDF |
U pogledu smjese, težiti mješovitosti pojedinačno i u grupama u omjeru 0,7 : 0,3 u korist četinjača. Način sječe je preborni. Sa šumsko-uzgojnog stanovišta ističe se mogućnost provedbe oplodnih sjeća sa dugačkim pomladnim razdobljem na većem dijelu površine jedinice. Na sjevernim i istočnim stranama preporuča se otvaranje većih, a na južnim i zapadnim manjih progala. Poželjna je sječa u grupama, jer se pomladak bolje razvija, a stabla se bolje čiste od grana. Samo na južnim i krševitim ekspozicijama preporuča se stablimična sječa. Sječa se smatra jednom uzgojnom radnjom, pa stoga razloga svaka sječa treba da je u prvom redu šumsko uzgojnog i zaštitnog, a zatim eksploatacionog karaktera. Sječna zrelost identična je utvrđenim dimenzijama (60 i 50 cm) prethodno opisane gospodarske jedinice. Iz sažeto opisanih gospodarskih osnova, kao i neprikazane (proučene) osnove za gospodarsku jedinicu Mala Javorica u sastavu Šumarije Novi Vinodol, sastavljene za period (20. god.) od 1926—1946. godine, mogu se izvući slijedeće POUKE I ZAKLJUČCI: Organizirano gospodarenje u krajiškim i ogulinskim šumama visokog krša počinje 1878. godine razvojačenjem Vojne krajine i odvajanjem državnih od imovinskih šuma na temelju Zakona iz 1871. godine. Prve gospodarske osnove za državne šume ogulinskog područja sastavljene su 1882. godine na principu prebornog gospodarenja uz 130-godišnju ophodnjicu i 150-godišnju ophodnju. U drvnom fondu sudjeluje bukva sa 63°/o i jela 37%. Prihod (etat) je određen metodom rašestarenja, a sječna zrelost utvrđena je 50 cm za jelu i 40 cm za bukvu prosječnog promjera. Zbog nemogućnosti korištenja planiranog prihoda (etata) uslijed nedovoljne otvorenosti šuma, kao i drugih istaknutih prednosti oplodnih sječa 1906. godine donesena je odluka o primjeni oplodnih sječa u državnim šumama kraškog područja i 1908. godine za državne šume sastavljene su» privremene gospodarske osnove« kojim je utvrđena ophodnja 120 godina- a pomladno razdoblje 20 godina uz provedbu dva sijeka, naplodnog (progalni) i dovršnog u 10-godišnjem razmaku. Prihod (etat) je određen po površini. Zbog izostanka prirodne obnove šuma u zadanom vremenskom roku nisu se mogle provesti dovršne sječe, pa je 1919. godine zabranjena oplodna sječa u visoko kraškom području i ponovo uvedena preborna sječa. Prva gospodarska osnova za iznova uvedeno preborno gospodarenje sastavljena je 1926. godine za gospodarsku jedinicu »Trojbukve-Crna Draga«, a 1937. godine za gosp. jedinicu Ogulin A/B. Unutrašnje razdjeljenje šuma ponovo je provedeno, prilagođeno reljefu i konfiguraciji terena. Drvni fond ustanovljen je polaganjem primjernih pruga. Za osnove iz 1926. godine utvrđena je dužina ophodnjice 20 godina, a iz 1937. godine, 10 god. Prosječni intenziteti sječa za opisane, kao i gosp. jed. Mala Javorica kreću se od 18—24%, jelu od 17—22%> i bukvu od 20—24%. Određeni intenziteti sječa smatraju se umjerenim zbog velikog učešća zrele drvne mase. Naglašava se, da niski intenziteti sječa ne omogućavaju brže uklanjanje nagomilane zrele mase iz šuma niti osiguravaju dovoljno pomlađenje. Dimenzije sječne zrelosti su 60 cm za jelu i 50 cm za bukvu, a u višim predjelima 50 i 40 cm. Pojedina zdrava i kvalitetna bilo jelova ili bukova stabla mogu se 566 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 49 <-- 49 --> PDF |
zadržati iznad utvrđenih dimenzija sječne zrelosti. Međutim, sva stabla jele iznad 70 cm i bukve iznad 60 cm treba posjeći. Na boljim staništima i dubljim tlima treba provoditi sječe u grupama i hrpama, jer se na taj način pomladak bolje razvija i stabla bolje čiste od grana. Stablimična sječa preporuča se na južnim i krševitim ekspozicijama. Ističe se da ima dosta površina, naročito u drugoopisanoj jedinici u bukovim šumama, gdje bi se mogle provoditi oplodne sječe s dužim pomladnim razdobljem. Kako se pravilno provedena sječa u prebornim šumama smatrala sa šumsko uzgojnog gledišta i jedinom radnjom, stoga se šumsko uzgojni radovi nisu posebno predviđali. Šumsko gospodarski cilj je, što veća proizvodnja vrednijeg drveta. Iz navedenih šumsko gospodarskih osnova prikazani cilj, način i smjernice gospodarenja ukazuju na elastično gospodarenje šumama na kršu prilagođujući se prilikama staništa i zahtjevima glavnih gospodarskih vrsta drveta. Mnoga saznanja i predložene mjere, kao izbor najpovoljnijeg oblika gospodarenja, omjer smjese, dimenzija sječne zrelosti, način provedbe sječa, još uvijek nagomilane prezrele i zrele drvne mase u bivšim državnim, naročito veleposjedničkim i šumama bivših zemljišnih zajednica u kojima zdravstveno stanje jele upravo zabrinjava, a u vezi s njim produkcija sigurno stagnira i pada, te stvaranje uvjeta za pomlađenje, nisu u šumarskoj praksi dovoljno korištene, jer se neke tek sada uvode ili se o njima raspravlja, pa se i danas mogu smatrati suvremenim, dopunjujući ih novim saznanjima i detaljnije razrađenim šumsko gospodarskim postupcima. LITERATURA 1. Vajda, prof, dr Z.: O do sada primjenjivanim metodama kod uređivanja šumskih sastojina Državne šumarije Ogulin, Šumarski list, 1945. god. 2. Gospodarstvena osnova (Privredni plan) »B gospodarstvene jedinice Mala Javornica « Kraljevske šumske uprave u Novom (taksator Ing. Ž. Miletić, 1927. god.). 3. Gospodarstvena osnova (Privredni plan) gospodarstvene jedinice »Trojbukva — Crna draga« Kraljevske šumske uprave u Jasenku (taksator Ing. Ž. Miletić, inspektor Ministarstva šuma i rudnika). 4. Privredni plan za gospodarske jedinice A/B, Šumska uprava Ogulin — Drežnica (taksator Ing. I. Šverko 1937. god.). 5. Gospodarstvena osnova za šume Manastira Gomirje (taksator Ing. T. Peleš, 1937. god.). 6. Ko so vic, B.: Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Maloj Kapeli od dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina, Šumarski list, 1914. br. 1—9. i 12. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Jama Sopača u g. j . Alilovica (Josipdolsko područje) Foto N. Vucelić |