DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 41 <-- 41 --> PDF |
4.4.2. Mišljenje i prijedlog švedskog eksperta Birgera Eriksona Pred tridesetak dana preveo je ing. Zlatko Bunjevčić izvještaj o Šumskom gospodarstvu Ogulin, dio naslova: »Šumsko planiranje«, koji je napisao švedski ekspert OECD-a BIRGER ERIKSON iz Švedskih državnih šuma temeljem jednotjednog boravka (s Leif Strömquistom) početkom mjeseca svibnja 1978. godine na području Ogulina, Vrbovskog i Novog Vinodola. Zapanjuje sličnost pojedinih misli dra Mlinšeka i Birgera Eriksona o prebornoj šumi, no zaključci Šveda su radikalniji. Navodimo ih skraćene: Sve slabija populacija, nedovoljno urastanje u sastojinu i starenje stabala uz pad prirasta, ukazuje na rđavu razvojnu spiralu. Stabla u šumi u svojem prirodnom ambijentu, ako od čovjeka nije utjecan, teže da žive u većim ili manjim jednodobnim grupama — sastojinama, stoga je sistem prebornog gospodarenja u najviše slučajeva beznadan boj protiv prirodnih snaga. Budući da je u prebornom gospodarenju svaki odjel šumsko-gospodarskom jedinicom za sebe, i ne može se čak ni zamisliti da bi u jednom odjelu sječu povećali a u drugom smanjili, a nikako se, prigodom određivanja etata, ne uzima u obzir proizvodna sposobnost površina panjača pa čak ni postojećih kultura, cjelokupni sistem je statičan, u blokiranom stanju. Ne vodi se računa o činjenici, ne uviđa se da je visoka koncentracija sječa kod moderne mehanizirane vuče — od ogromna značaja. Švedski ekspert razvija misao, da je razlika između gospodarenja čistim sječama (na malim površinama) i grupimičnog prebiranja neznatna i više pitanje pojma. Ako je grupa dovoljno velika, odgovara pojmu sastojine. Značajna je razlika u tome da je fizička starost grupe nastale čistom sječom mjerljiva veličina. Predlaže postupno uvođenje čistih sječa sa oplodnim ili umjetnim pomlađen j em veličina površina 2—3 ha, jer se samo tako mogu postići značajnije racionalizacije u gospodarenju (upotreba mehanizacije). Švedskog eksperta čudi taj fenomen, to zagrižljivo držanje prebora, jer je među ostalim vidio vrlo uspjele grupe smreke u Šumariji N. Vinodol i danas vrlo lijepu šumu Litorić u Vrbovskom, koja je za prvog svjetskog rata, kako mu je rečeno, bila pljačkana jakim sječama. Posebno mu je neshvatljivo zašto ništa ne poduzimamo na uklanjanju prestarjelog drva, tu prepreku bržem pomlađivanju i većem prirastu te na bržem aktiviranju skoro 30.000 ha slabo proizvodnih površina. U sastojinskom gospodarenju može se već danas računati (po principu spojenih posuda) na potencijal 2.000 ha kultura, koje dižu nivo površina, zalihe i prirasta Radne organizacije, pa prema tome i mogućeg etata. Predlaže financiranje pošumljavanja neobraslih površina povećanom sječom (preko redovnog etata) krupnog drva u prebornim šumama iz sredstava stvoreni iz ove povišene sječe, — dobit koje se ne bi mogla prelijevati u osobne dohotke niti društvene fondove (na povećani dohodak). |