DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 39 <-- 39 --> PDF |
tora mehanizacija vuče brže se razvija, a rasadnik Oštarije površine 20 ha i dobro opremljen može proizvoditi 2,000.000 kom školovanih sadnica godišnje (danas, nažalost, iskorišten sa 35% kapaciteta). Samoupravljanje, školovanje radnika, kao i briga o poboljšanju životnih uvjeta zaposlenih na primjernoj su razini. Ipak najvećim dostignućem smatramo izgradnju šumskih cesta, dostignut nivo otvorenosti šuma i doprinos Šumskog gospodarstva u modernizacijijavnih prometnica područja. S pravom smatramo Šumsko gospodarstvo Ogulin, sređenom ,a u poslijednje vrijeme i sve uspješnijom radnom organizacijom. 3.2 Šumarstvo i drvo-prerađivačka industrija ogulinskog pogručja Na 1490 km2 ogulinskog područja živi 44.000 stanovnika, jedva 30-tak po km2. Od 8.200 stanovnika — 18,6% u šumarstvu i drvo-prerađivačkoj industriji s Tvornicom Plaški radi 2.940 radnika — 36°/». Razvitkom drvo-prerađivačke industrije — jedino na drvnoj sirovini planira se značajniji razvoj područja i zaposlenosti — taj odnos će se znatno poboljšati. Otuda prvorazredni značaj šumarstva za ovo područje. Nerazvijenost našeg drvo-prerađivačkog kompleksa potvrđuje podatak da od 2.940 zaposlenih šumarstvo zapošljava 36% prema 23% u jednodobnom području. Spomenimo da Šumsko gospodarstvo Ogulin isporučuje 170—180.000 m3 oblovine (dio jelove celuloze isporučujemo u oblom) te 70—80.000 prm cjepanog drva. Te količine nisu međutim dovoljne da pokriju kapacitete Pilana DIP-a Ogulin, a potrebe Tvornice sulfatne celuloze u Plaškom podmirujemo jedva sa 15%. 4. ZAJEDNIČKE OSOBINE I PROBLEMI PREBORNOG PODRUČJA 4.1 Nizak prirast — nedovoljna regeneracija — Značajna je težina šumarstva prebornog područja u šumarstvu SR Hrvatske. Tu težinu povećava važnost i udio šumarstva i o njemu ovisne industrije u njegovu privređivanju. Radi daleko većih financijskih efekata područja jednodobnih šuma, koji proizlaze prvenstveno iz visoko vrijednih vrsta drveća, tom se području, — osjećamo to — poklanja veća pažnja u odnosu na preborno, premda bi — s obzirom na teže i složenije uvjete privređivanja — situacija morala biti upravo obratna. Najveći problem područja je neriješen način gospodarenja šumama. Nismo zadovoljni njihovim stanjem, prije svega tekućom proizvodnjom, visinom prirasta i pomlađenjem, što je posljedica nagomilanog krupnog i prestarjelog drveta u njima. U bukovim šumama većina gospodarstava — Ogulin, Delnice, Vrbovsko — učinila je radikalan potez prijelazom na sastojinsko gospodarenje s oplodnim sječama, čime su riješila problem prirasta, pomlađenja i kvalitete. ŠG Ogulin donijelo je u tom smislu 1977. godine odluku o gospodarenju bukovim sastojinama kao sa čistim jednodobnim sastojinama oplodne sječe. Budući da je najveći dio ovih šuma tako gospodaren već više od 20 godina, čini se nemogućim povratak na neki drugi gospodarski oblik. 557 |