DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 37 <-- 37 --> PDF |
bornog područja iznosi svega 3,3% prema udjelu stanovništva od 4,4% i ukupnoj površini od 15,2°/o. Od zaposlenih u šumarstvu Republike na jednodobne šume otpada podjednaki postotak tj. 65,6*Vo, a na preborno 28,7°/o, — 9 puta više od udjela u ukupnoj zaposlenosti. Značaj šuma i šumarstva za preborno područje potvrđuje još više zaposlenosti u drvno-prerađivačkom kompleksu u odnosu na zaposlene u industriji i rudarstvu. Od zaposlenih u industriji i rudarstvu Republike na radnike šumsko-drvnoprerađivačkog kompleksa otpada 9,8!D/oi, u jednodobnom području 12,3 a u prebornom čak 51%. Ove brojke govore dovoljno. Zanimljivo je da je odnos zaposlenih prebornog područja u šumsko- drvno-prerađivačkom kompleksu vrlo nepovoljan za preborno područje. Odnos je naime svega 23,2 : 76,8 te ukazuje na prenisku razvijenost drvne industrije prebornog područja u odnosu na površinu, drvnu zalihu, prirast i etat. No, bez obzira na ovaj odnos navedeni podaci govore o vanrednoj važnosti šumarstva i drvno-prerađivačkom kompleksa za preborno područje. 3. OGULINSKO ŠUMSKO PRIVREDNO PODRUČJE na na prostoru od mora između Senja i Povila do Plitvičkih jezera. Osnovane 3.1 Šumsko gospodarstvo Oguliti Opć i podaci : niDiobnom odlukom od 15. kolovoza 1878. Ogulin dodijeljeno je 105.174 rala (60.528 ha) godine Imovnoj općišuma i šumskih površi su Šumarije: Krivi Put, Modruš, Brinje, Plaški i Drežnik. Istovremeno oformljene su državne Šumarije Jasenak i Ogulin s površinom od 21.600 ha. Tako današnje područje Šumskog gospodarstva Ogulin sastoji se od 47%> bivših imovinskih šuma, 26% državnih, 23 Ogulin je bio sjedište IO sve do oslobođenja, a kasnije sjedište šumarstva u raznim organizacionim oblicima osim u vremenu od 1945—47., kad šumama upravlja okružni NOO Karlovac. ŠG Ogulin osnovano je i djeluje od 1. VII 1960. godine. 1.095 zaposlenih radi u 9 OOUR-a i RZZS. Nosioci proizvodnje su Šumarije: Brinje, Drežnica, Jasenak, Josipdol, Gomirje, Ogulin i Plaški, građevinski pogon s traktorskom grupom te Tehnička radiona. Od 149.000 ha ukupne površine područja na šume i šumska zemljišta otpada 96.000 ha — 62%, od čega je pod upravom ŠG-a 88.500 ha — 59%. Znatne su visinske i klimatske razlike između najviših zapadnih predjela — Bjelolasica (1533 m) i obala Mrežnice (180 m). Teren obiluje poznatim fenomenima krasa, no tlo i oborine pogodne su za rast šuma. Obzirom na veliku visinsku razvedenost i vrlo različite uvjete rasta šumskog drveća površina šuma razdjeljena je u 4 lokalno određena visinska pojasa: — Prigorje (200—500 m) — područje šume hrasta kitnjaka i ob. graba, obuhvaća 20% površina a samo 7,5´% drvne zalihe. U njemu se nalazi glavnina panjača, neobraslog i kultura; |