DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 36 <-- 36 --> PDF |
69,6%. Slično se odnose obrasle i neobrasle površine, dok je odnos očuvanih (s kulturama) povoljniji za jednodobno područje — 247.000 ha : 626.000 ha ili 28,3Vo : 71,7°/o. No, preborno područje obiluje panjačama i neobraslim površinama — 64.000 : 131.000 ha, te posebno zaštitnim i šumama posebne namjene — 25.000 : 20.000 ha u jednodobnim šumama. Preborno područje bogatije je drvnih zalihama, raspolaže s 35´°/» fonda Republike (67,100.000 m3 : 123,900.000 m3) uz napomenu da neuporedivo vrijedniji hrast učestvuje u zalihi jednodobnih šuma sa 41"/«, a četinjače u drvnom fondu prebornih šuma sa 48%. Odnos godišnjeg prirasta i sječivih količina — etata — manje je povoljan za preborno područje — 29% : 71´%, pri čemu jednodobne šume prirašćuju s 3,1% ili 5,6 m3/ha a preborne manje — s 2,4% radi načina gospodarenja i, također, 5,6 m3 po ha. Od godišnje sječe u količini od 1,250.000 m3 u prebornim i 3,100.000 m3 u jednodobnim šumama izradi se 3,650.000 m3 neto sortimenata — 27 : 73% u korist jednodobnih šuma, — međutim preborno područje daje 33% oblovine (od 1,950.000 m3) a svega 20% cijepanog drva (od 1,700.000 m3). Dobar dio bukove sirovine ostaje u šumi neizrađen radi nestimulativne prodajne cijene, a u posljednje vrijeme i pomanjkanja radnika — sječara. 1.2 Drugi pokazatelji Poznate su orografske, terenske, klimatske i druge razlike između gorovitog kraškog prebornog područja i brdovito-ravničarskog područja jednodobnih šuma s višestruko vrijednijim vrstama drveća te daleko povoljnijim i jeftinim uslovima korištenja šuma. Otvorenost šuma podaci za kraj 1977. godine to također potvrđuju. Tada je preborno područje raspolagalo s 2.900 km šumskih cesta (42,2%) uz otvorenost šuma od 9,2 km/1000 ha prema 5,2 km/1000 ha jednodobnog područja. Istovremeno planovima izgradnje za razdoblje 1978—1987. preborno područje predvidjelo je izgraditi 970 km cesta (38,2%) prema 2.312 km jednodobnog područja. Nesrazmjer prema godišnjem etatu i planiranim jedinicama je očit. Od 14.800 zaposlenih u šumarstvu krajem 1976. godine, 4.716 (32%) radilo je u prebornom području. Međutim po ostvarenom dohotku za razdoblje 1972—76. taj odnos iznosi 30% : 70%, a u akumulacija 25% : 75%. Dohodak po m3 prosječnog etata manji je u prebornom području za 41 N dinar, a akumulacija za 47 N dinara. Ekonomski efekti gospodarenja, radi višestruko veće tržne cijene hrasta i jasena, — mnogo su veći u području jednodobnih šuma uz uložen jednak ili čak manji rad. 2. ŠUMARSTVO I DRVNA INDUSTRIJA — GLAVNE PRIVREDNE DJELATNOSTI PREBORNOG PODRUČJA Važnost šuma za preborno područje pokazuje njegova šumovitost od 57,4% : 31,7% za jednodobno područje i posebno struktura zaposlenih. Dok je udio jednodobnog područja u zaposlenima SR Hrvatske 65,7%, dio pre 554 |