DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 32     <-- 32 -->        PDF

ZAKLJUČAK


Šume na Ogulinskom području igraju fundamentalnu ulogu s jedne
strane u održavanju ravnoteže prirodnih resursa i čovjekove okoline i s
druge strane u proizvodnji drvne mase i ostalih šumskih proizvoda. Prvi i
osnovni cilj koji treba propisati u gospodarskim osnovama jest: izbjega vati
svaku degradaciju prirodnih resursa i čovjekove
okoline s time da se unaprijedi i poveća šumska
proizvodnja.


U tom smjeru treba favorizirati autohtone vrste drveća a naročito
jelu, zatim smreku i njih uzgajati u smjesi s listopadnim vrstama kao što
su bukva, javor, jasen i ostale.


U svim onim šumama u kojima zaštitna ili rekreacijsko-sanitarna uloga
nije prvenstvena, treba nastojati postignuti trajno što veću količinu tehničkog
drva visoke kvalitete.


Što se tiče oblika gospodarenja možemo reći ovo.
Premda visoka regularna šuma s oplodnom sječom ima određenih prednosti
u usporedbi s prebornom šumom naročito s obzirom na ekonomske
momente, ipak ima mnogo šuma gdje preborno gospodarenje
treba primijeniti; te se šume mogu razvrstati
uglavnom u dvije grupe. Prva grupa se odnosi na šume malenih
površina, koje se nalaze u teškim ekološkim ili topografskim vjetima ili koje
su izložene vrlo čestim izvalama od vjetra kao i one koje imaju zaštitnu
ulogu i u kojima treba izbjegavati oplodnu sječu u većim razmjerima. Druga
grupa se odnosi na vrlo produktivne crnogorične šume koje imaju dobre
putove i ostale komunikacije a koje već imaju približno prebornu strukturu
pošto se u njima od davnine primjenjuje preborno gospodarenje; u takvim
bi šumama transformacija u visoku regularnu šumu bila nepovoljna.


No ako želimo da preborno gospodarenje bude uspješno, tj. da se održe
sastojine u uravnoteženom i dobrom zdravstvenom stanju i da uz to budu
produktivne, potrebno je da budu zadovoljeni ovi uvjeti:


— sječne zahvate treba izračunati vrlo točno, jer će se u protivnom
slučaju izgubiti preborni oblik sastojine;
— mreža putova treba da je tako gusta da omogućuje sječne zahvate i
izvoz šumskih proizvoda iz svih dijelova šume;
— postignuti i održavati optimalnu drvnu zalihu odnosno optimalnu
temeljnicu koje ne smije biti ni prevelika ni premalena nego upravo dovoljna
da omogućuje trajnu regeneraciju šume i dade najpovoljnije prihode;
— izabrati dimenziju zrelosti prema vrsti drveća, bonitetu staništa, kvaliteti
sastojine i njezinom zdravstvenom stanju;
— kompletirati prirodnu regeneraciju gdje je to potrebno uz provođenje
vrlo intenzivnih šumsko-uzgojnih mjera.
S obzirom na to da su naše gospodarske jedinice teritorijalno jako velike
pa obuhvaćaju različite ekološke prilike, potrebno je unutar tih jedinica
izdvojiti više karakterističnih tipova i za svaki tip utvrditi cilj gospodarenja.
Bez obzira da li se radi o prebornom gospodarenju ili o oplodnoj sječi tre


550