DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 30     <-- 30 -->        PDF

SIPA RADOŠEVIĆA i suradnika mr ŠIME MEŠTROVIĆA i ing. RADOVANA
KRIŽANCA Gospodarsku osnovu sa važnošću od 1967—
—1976. tj. za 10 godina, koliko traje jedna ophodnjica.


Gospodarska osnova 1967—1976.


Novim prostornim razdjeljenjem gospodarska jedinica Sungerski Lug
razdijeljena je na 6 odjela s ukupnom površinom od 160,89 ha. U svakom
odjelu ima više odsjeka.


Tijekom 1966. godine izvršeno je mjerenje svih stabala.


Drvna masa na panju iznosila je:


jele 63.239,13 m» ili 393,06 m´Vha
smreke 19.399,95 mß ili 120,58 m^/ha
bukve 3.109,89 m» ili 19,33 mVha


Ukupno 85.748,97 m´J ili 532,97 irrVha


Godišnji prirast:


jele 1.277,40 m» ili 7,94 ms


smreke 453,32 m-´s ili 2,82 m"


Ukupno: 1.730,72 m-t ili 10,76 m^


Godišnji etat: 1.400 mß ili 8,70 rrrVha.


Gospodarenje je preborno — grupimično po odsjecima. Za svaki odsjek
posebno navedeni su u »Opisu sastojina« podaci o broju stabala, temeljnici,
drvnoj masi i strukturi kako brojčano tako i grafički s time da je u svakom
odsjeku posebno računan etat. Gospodarenje je vrlo intenzivno, jer doznaku
stabala za sječu obavljaju visokokvalificiri šumarski stručnjaci.


S obzirom na to da je istekla vrijednost postojeće gospodarske osnove,
izvršena je revizija spomenute osnove po Mr RADOVANU KRIŽANCU.
Radi ilustracije navodim ovdje podatke o pokusnoj plohi »Sungerski
Lug«:
Površina plohe: 1 ha
Inventura 1962.: 710,126 ms/ha — (mjereno u jesen 1962.)
Inventura 1975.: 487,939 m:!/ha — (mjereno u proljeće 1976.)
Posječeno između dvije inventure: 345,817 m3/ha — (1963. i 1975.)
Godišnji prirast jele i smreke: 9.50 m3/ha.


Na pokusnoj plohi svako stablo ima svoj broj i oznake na kojem su
mjestu mjere opsezi.


Drvna masa je obračunana na temelju Alganove tarife br. 14, koja iskazuje
drvne mase na temelju opsega stabala.


Spomenuta pokusna ploha predstavlja model preborne sastojine jele i
smreke (poslije sječe) za najbolje bonitete slični ekoloških prilika u Gorskom
Kotaru, što je prikazano na slikama 3 i 4.