DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 28 <-- 28 --> PDF |
svih šuma Imovnih općina i Zemljišnih zajednica ove šume postaju opće narodne imovine. Tim šumama upravljalo je Šumsko gosodarstvo u Rijeci a kasnije Šumskog gospodarstvo u Delnicama odnosno Šumarija u Mrkop- Iju. Odlukom Izvršnog Vijeća Sabora broj 03-261/1-1963. od 10. IV 1963. izlučena je iz šumsko privrednog područja Risnjak površina od 162 ha, koju su činili odjeli 16, 17 i 18 gospodarske jedinice Sungerski Lug, a odlukom skupštine općine Delnica broj 03-5669/1-1963. od 25. XII 1963. predana je ta površina kao »Nastavni i pokusni šumski objekt sa posebnom namjenom« Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na daljnju upravu i korišćenje. Šuma »Sungerski Lug« nalazi se u srcu Gorskog Kotara, nedaleko sela Sunger i mjesta Mrkopalj na nadmorskoj visini oko 900 metara. Šume Sungerskog Luga omeđene su sa sjevera cestom koja vodi od Bukovca prema Mrkoplju, sa sjeverozapada starom prosjekom koja je dijelila šume Zemljišne zajednice Sunger od bivših državnih šuma, sa zapada cestom koja vodi od Bukovca prema Brestovoj Dragi a sa južne strane naslanjaju se na privatna poljoprivredna zemljišta žitelja sela Sunger. Klima Prosječna količina godišnjih oborina kreće se oko 2.000 mm; srednja godišnja temperatura je oko 7° C; velika zračna vlaga, najčešće prelazi iznos od 80°/(i. Česti su kasni proljetni mrazevi, koji oštećuju cvijet, pa izostaje urod jele i bukve. Edafski faktori i fitocenološki odnosi Sastojine Sungerskog Luga leže na podlozi dolomita i jurskih vapnenaca. U ravničarskom dijelu šume podloga pokrivena je dubokim nanosom pjeskovite ilovače i pijeska. Tlo je duboko, pokriveno je humusom i plodno je tako da jelova i smrekova šuma dobro uspijeva i dobro se pomlađuje. U ravničastim dijelovima gospodarske jedinice »Sungerski Lug« nalazi se acidofilna šuma jel e i smreke ; u gornjim nagnutim dijelovima razvila se više-manje neutrofilna šuma bukv e i jele . Biotički odnosi Čovjek vrši utjecaj na te šume već nekoliko stotina godina. Prvi naseljenici bili su stočari, koji su oko naselja krčili šume i pretvarali ih u poljoprivredna zemljišta (oko Mrkoplja — Mrkopaljsko polje — je plodna ravnica na kojoj su vjerojatno bile nekada vanredne smrekove šume). Stočarstvo je bilo nomadsko. Stoku se napasivalo po svim šumama a stočari su istovremeno krčili a ponegdje i palili šume da prošire pašnjačke površine. Još i danas ostali su po ovim šumama nazivi »plandišta« za mjesta |