DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 25     <-- 25 -->        PDF

dina. Takav oblik gospodarenja, koji se može nazvati »ekstenzivno preborno
gospodarenje« može se lakše primijeniti. Nažalost ono ne dovodi do pre-
borne strukture nego neizbježivo dovodi do zastarčene visoke regularne
šume. Takvo je uostalom stanje velikog broja jelovih i mješovitih jelovih i
bukovih šuma u našoj zemlji; te se šume na papiru tretiraju kao preborne
šume s prebornim gospodarenjem a u stvari predstavljaju visoke regularne
zastarčene šume. To je možda jedan od razloga zašto je danas preborno gospodarenje
tu i tamo zabačeno.


Kako vidimo za uspješno preborno gospodarenje potrebno je imati određene
preduvjete a uz njih i dobar šumarski kadar, specijaliziran za takav
oblik gospodarenja. U protivnom slučaju, ne postiže se željeni učinak.


PRIMJERI IZGOSPODARENE PREBORNE ŠUME


Između različitih primjera prebornih jelovih šuma izabrao sam dva
najveća šumska masiva u Evropi. To su Vogezi u Francuskoj i Gorski kotar
u Jugoslaviji. Nema sumnje da su to dvije regije u kojima se nalaze
najljepše jelove šume na svijetu.


Na Vogezima ima oko 280.000 ha šume što iznosi 47´s/o od ukupne teritorije
toga departmana. On toga je 180.000 ha šuma kojima upravlja Office
Nacionale des Forets u Parizu putem svoje regionalne direkcije šuma u
Nancy-u. Spomenuta direkcija ima 6 šumarskih centara. Jedan takav centar
je smješten u mjestu Saint-Die. Taj centar ima 28.500 ha šuma. Između
mnogih šuma ovog centra ističe se svojom ljepotom i vrijednošću državna
šuma »Gerardmer«.


La foret domaniale de Gerardmer. Površina ove državne šume iznosi


4.800 ha. Nalazi se u Loreni a njome upravlja šumarski centar Saint Die, šumarski
odjel Gerardmer. Nalazi se na nadmorskoj visini od 600 do 1,300 m.
Klima je djelomično kontinentalna s utjecajem oceana a karakteristična je
po obilju padalina (1.500 do 2.000 mm godišnje), po velikoj količini magle,
po naglim promjenama temperature (prosječna godišnja temperatura iznosi
oko 7° C), po mnogobrojnim mrazevima, po zapadnim i jakim vjetrovima
(N — E vjetrovima). Matični supstrat je pješčenjak, tlo je silikatno, duboko i
svježe. Sastojine su sastavljene od jele (62a/o), smreke (24|0/o), bukve i ostalih
vrsta drveća (14%>). Glavna vrsta drveća je jela; ona je otpornija od smreke
na vjetrove, duljeg je životnog vijeka i daje odlične proizvode. Dobro se
regenerira, pogotovu, jer se radi o humoznom tlu više ili manje kiselom.
Šuma Gerardmer je jedna od najposjećenijih šuma visokih Vogeza te je zbog
svoje ljepote i divnih pejsaža nazvana »perlom Vogeza« (»Perle des Vosges«).
Sadašnje uređivanje šuma (1975—1998) osniva se trima principima: proizvoditi
maksimalnu količinu kvalitetnog tehničkog drva jele i smreke, izbjegavati
brutalne šumsko-uzgojne zahvate radi zaštite tla i staništa i zadovoljiti
potrebe ljetnog i zimskog turizma. Šuma je podijeljena u 4 gospodarske
jedinice (serije): 1. gospodarska jedinica (1.550 ha) u kojoj su ekološke
prilike vrlo povoljne te je prirodna regeneracija vrlo dobra; način gospodarenja
je oplodna sječa (visoka regulirana šuma). 2. gospodarska jedinica


(1.450 ha) u kojoj su ekološke prilike manje povoljne i prirodna regenera