DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 25 <-- 25 --> PDF |
dina. Takav oblik gospodarenja, koji se može nazvati »ekstenzivno preborno gospodarenje« može se lakše primijeniti. Nažalost ono ne dovodi do pre- borne strukture nego neizbježivo dovodi do zastarčene visoke regularne šume. Takvo je uostalom stanje velikog broja jelovih i mješovitih jelovih i bukovih šuma u našoj zemlji; te se šume na papiru tretiraju kao preborne šume s prebornim gospodarenjem a u stvari predstavljaju visoke regularne zastarčene šume. To je možda jedan od razloga zašto je danas preborno gospodarenje tu i tamo zabačeno. Kako vidimo za uspješno preborno gospodarenje potrebno je imati određene preduvjete a uz njih i dobar šumarski kadar, specijaliziran za takav oblik gospodarenja. U protivnom slučaju, ne postiže se željeni učinak. PRIMJERI IZGOSPODARENE PREBORNE ŠUME Između različitih primjera prebornih jelovih šuma izabrao sam dva najveća šumska masiva u Evropi. To su Vogezi u Francuskoj i Gorski kotar u Jugoslaviji. Nema sumnje da su to dvije regije u kojima se nalaze najljepše jelove šume na svijetu. Na Vogezima ima oko 280.000 ha šume što iznosi 47´s/o od ukupne teritorije toga departmana. On toga je 180.000 ha šuma kojima upravlja Office Nacionale des Forets u Parizu putem svoje regionalne direkcije šuma u Nancy-u. Spomenuta direkcija ima 6 šumarskih centara. Jedan takav centar je smješten u mjestu Saint-Die. Taj centar ima 28.500 ha šuma. Između mnogih šuma ovog centra ističe se svojom ljepotom i vrijednošću državna šuma »Gerardmer«. La foret domaniale de Gerardmer. Površina ove državne šume iznosi 4.800 ha. Nalazi se u Loreni a njome upravlja šumarski centar Saint Die, šumarski odjel Gerardmer. Nalazi se na nadmorskoj visini od 600 do 1,300 m. Klima je djelomično kontinentalna s utjecajem oceana a karakteristična je po obilju padalina (1.500 do 2.000 mm godišnje), po velikoj količini magle, po naglim promjenama temperature (prosječna godišnja temperatura iznosi oko 7° C), po mnogobrojnim mrazevima, po zapadnim i jakim vjetrovima (N — E vjetrovima). Matični supstrat je pješčenjak, tlo je silikatno, duboko i svježe. Sastojine su sastavljene od jele (62a/o), smreke (24|0/o), bukve i ostalih vrsta drveća (14%>). Glavna vrsta drveća je jela; ona je otpornija od smreke na vjetrove, duljeg je životnog vijeka i daje odlične proizvode. Dobro se regenerira, pogotovu, jer se radi o humoznom tlu više ili manje kiselom. Šuma Gerardmer je jedna od najposjećenijih šuma visokih Vogeza te je zbog svoje ljepote i divnih pejsaža nazvana »perlom Vogeza« (»Perle des Vosges«). Sadašnje uređivanje šuma (1975—1998) osniva se trima principima: proizvoditi maksimalnu količinu kvalitetnog tehničkog drva jele i smreke, izbjegavati brutalne šumsko-uzgojne zahvate radi zaštite tla i staništa i zadovoljiti potrebe ljetnog i zimskog turizma. Šuma je podijeljena u 4 gospodarske jedinice (serije): 1. gospodarska jedinica (1.550 ha) u kojoj su ekološke prilike vrlo povoljne te je prirodna regeneracija vrlo dobra; način gospodarenja je oplodna sječa (visoka regulirana šuma). 2. gospodarska jedinica (1.450 ha) u kojoj su ekološke prilike manje povoljne i prirodna regenera |