DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 24 <-- 24 --> PDF |
gospodariti preborne bukove šume u grupimičnoj ili skupinastoj strukturi kao što je to slučaj u Ardcnima gdje optimalna temeljnica iznosi u prosjeku 20 m-/ha. Za heliofilne vrste drveća preborna je šuma izuzetak. Ako je ipak potrebno imati hrastovu šumu s permanentnom regeneracijom i trajnim prihodom na malenoj površini, onda treba imati pred očima , da je to moguće ostvariti jedino u skupinastoj strukturi s optimalnom temeljnicom u prosjeku od 15 m2/ha po francuskom (L. SCHAEFFER) ili belgijskom uzoru (A. GALOUX). Za bor i ariš vrijede slične norme kao i za hrast no ipak valja reći da preborno gospodarenje za heliofilne vrste drveća još uvijek nije položilo praktični ispit. Potpunosti radi spominjem najnovije djelo belgijskog profesora P. ROISIN-a »La foret des loisirs«, Gembloux 1975, u kojoj je on obradio preborne oblike gospodarenja i u šumama heliofilnih vrsta drveća. KADA I GDJE PRIMIJENITI PREBORNO GOSPODARENJE Uz inače jednake uvjete, visoka regularna šuma je nešto produktivnija od visoke preborne šume. Visoka regularna šuma daje tehničko drvo bolje kvalitete i bolje odgovara heliofilnim vrstama drveća. U toj šumi sječni su zahvati koncentriraniji, ekonomičniji a buduće sastojine, nastale iza oplodne sječe su homogenije. To su prednosti visoke regularne šume. Što se tiče visoke preborne šume, ona bolje zaštićuje tlo, jer se šumski pokrov zadržava stalno u šumi. Preborna šuma bolje odolijeva različitim nepogodama kao što su vjetrolomi, napadi od gljiva i insekata itd.; ona se lakše prilagođuje teškim ekološkim prilikama gdje je prirodna regeneracija otežana, jer se mogu koristiti sve godine fruktifikacije. Konačno ona omogućava lakšu rekonstrukciju uništenih šuma od požara, pošto se na svakoj parceli obično nađe određeni broj stabala koja mogu naploditi izgorjelu površinu i tako osigurati šumsku produkciju. Ali sve ovo što sam rekao o prebornoj šumi ne bi bilo potpuno, ako ne bi spomenuo određene preduvjete koji treba da su stvoreni za uspješno preborno gospodarenje: — preborna sječa treba biti česta (u intervalima od 5 do 10 godina) a prosječna drvna masa ne smije biti ni prevelika i premalena, najpovoljniji intenzitet preborne sječe se kreće od 20 do 3CP/o; — u prebornoj šumi treba imati gustu mrežu izvoznih putova i vlaka, kako bi se česti sječni zahvati mogli ekonomski ostvariti (optimalno je: 30 m po 1 ha) i primjeniti modernu mehanizaciju i transport; — u prebornoj šumi treba imati stalnu prirodnu regeneraciju; ako je ona nedovoljna, treba je umjetnim putem ostvariti. Vrlo često se događa da se preborno gospodarenje primjenjuje gdje spomenuti uvjeti nisu ostvareni. U mnogim slučajevima ne poduzimaju se umjetne intervencije oko sadnje i šumsko-uzgojnih radova te se iz ekonomsko- komercijalnih razloga produžuje ophodnjica na 15, 20 pa čak i više go |